Booking.com
Travel

Prekomerni turizam – problem koji se neće rešiti sam!

turizam

Reč „overtourism“ (prekomerni turizam) 2018. godine bila je među rečima godine Oksfordskog engleskog rečnika.


 

I zaista, proteklih godina ovaj fenomen se sve češće javlja na najpopularnijim svetskim destinacijama. On je izazvan stalnim rastom turističkog sektora, koji je u prošloj godini zabeležio 1,5 milijardi međunarodnih  dolazaka. Rast desetu godinu zaredom je svakako dobar, ali dalji razvoj turizma, tvrde stručnjaci, zahteva ozbiljno planiranje.

Održivost i prekomerni turizam

Razlozi za pojavu masovnog turizma su brojni. Putovanja su poslednjih godina postala jeftinija, ponuda međunarodnih letova i krstarenja je sve bogatija. Troškovi smeštaja su značajno niži, velikim delom zahvaljujući platformama tipa Airbnb-a. Uz pomoć interneta, lakša je i organizacija putovanja.

Prekomerni turizam je relativan pojam. U manjim mestima i neznatno povećanje broja posetilaca može da poremeti svakodnevicu lokalaca i normalno funkcionisanje mesta. Ovi donedavno skriveni dragulji odjednom su se našli pod svetlima reflektora zahvaljujući društvenim mrežama, a posebno Instagramu.

Među velikim gradovima koji se bore sa negativnim posledicama prekomernog turizma su Venecija, Rim, Barselona, Pariz, Santorini, Maču Pikču i Dubrovnik. Ove destinacije su takođe zvezde Instagrama. Amsterdam, na primer, sa populacijom do 850.000 stanovnika, godišnje ima više od 20 miliona posetilaca. Uprkos čuvenim muzejima, arhitektonskom i kulturnom nasleđu, među turistima je postao popularna destiancija za pijane i divlje žurke. Zbog ovoga, kao i zbog rasta cena nekretnina u centru, veliki broj stanovnika se seli iz Amsterdama u mirnije okolne gradove.

Među velikim gradovima koji se bore sa negativnim posledicama prekomernog turizma su Venecija, Rim, Pariz, Santorini, Maču Pikču i Dubrovnik
Destinacije na udaru

Iako turizam holandskoj ekonomiji doprinosi sa 82 milijarde evra godišnje, Amsterdam je odlučio da uvede mere kojima će se oštro obračunati sa prekomernim turizmom. Prošle godine, Turistička organizacija Holandije donela je odluku o prestanku reklamiranja Amsterdama kao turističke destinacije. Uz to, gradsko veće Amsterdama zabranilo je izgradnju novih hotela, otvaranje suvenirnica i ograničilo je poslovanje Airbnb-a. Pre dve godine na zahtev lokalnog stanovništva, uklonjen je čuveni znak „I Amsterdam“ koji se nalazio ispred Rijksmuseum-a.

Nemoguće je tačno predvideti na koje sve načine prekomerni turizam u budućnosti može da negativno utiče na pomenute destinacije. Osim lokalnog stanovništva, na udaru je i životna sredina. Već sada je jasno da su na nekim mestima posledice katastrofalne. Veliki kruzeri su odgovorni za horde turista koji svakodnevno opsedaju Veneciju. Ali malo se zna o negativnom uticaju ovih brodova na vode oko grada, kao i o vazdušnom zagađenju koje proizvode. Venecija zato ovog leta uvodi turističku taksu (od 2,5 do 10 evra) za jednodnevne posete, kako bi obeshrabrila ovu vrstu turizma.

Nestašice struje i vode na čuvenim grčkim ostrvima Mikonosu i Santoriniju izazvao je preveliki broj turista. Infrastruktura ovih ostrva ne može da podnese toliki broj posetilaca, pa se bukvalno davi u smeću.

Zbog uništenja eko-sistema koje je izazvao veliki broj turista na čuvenoj tajlandskoj plaži Maya Bay, ona je pre dve godine zatvorena za posete. Destinacija koja je postala poznata zahvaljujući filmu Plaža (u glavnoj ulozi Leonardo di Kaprio), oporavljaće se čak i duže nego što je prvobitno predviđeno. Ona će biti zatvorena do 2021. godine, kada će nakon procene stručnjaka biti odlučeno da li može ponovo da se otvori za turiste. Plaža, koju su nekada posećivali retki turisti, nakon velikog uspeha filma postala je toliko popularna, da ju je dnevno posećivalo i preko 5.000 ljudi.

Kvalitet turističkog iskustva

Osim uništenja životne sredine i rađanja netrpeljivosti lokalaca prema turistima, prekomerni turizam je odgovoran i za opadanje kvaliteta turističkog iskustva.

Velike gužve, dugi redovi, astronomske cene smeštaja, hrane, sadržaja i usluga na popularnim destinacijama, utiču na loše turistučko iskustvo. Ipak, možda je najgori gubitak autentičnosti i komercijalizacija destinacije.

Pozitivna vest je da je potražnja za jedinstvenim i održivim turističkim iskustvima u porastu
Kako rešiti problem

Turistička industrija mora da udruži snage sa zvaničnim institucijama kako bi se problem rešio. Mnoge destinacije uvode mere na lokalnom nivou, ali potreban je razvoj sveobuhvatne globalne strategije.

Uvođenje i poskupljivanje turističkih taksi nije dovoljno za rešavanje problema. Zato različite destinacije smišljaju druge kreativne strategije.

Maču Pikču je uveo ograničavanje dnevnog broja posetilaca, koji sada Izgubljeni grad Inka mogu da vide samo sa zvaničnim vodičem.

Venecija tokom vrhunca sezone turistima ograničava kretanje po gradu, a uvela je i striktne zakone koji regulišu ponašanje posetilaca. Između ostalog, zabranjeno je jesti i piti na javnom mestu, plivati u gradskim kanalima, a novčana kazna može dostići cifru do 500 evra.

Jedna od uspešnih taktika je promocija okolnih, manje poznatih destinacija. Na ovaj način se pravi pravilnija raspodela turista i prihoda od turizma. Francuska je, na primer, kako bi prestonicu oslobodila prevelikog broja turista, uložila mnogo novca u marketinške promocije manje poznatih, a vrednih regija. Za sada, ova mera daje odlične rezultate.

Istraživanje koje je obavio sajt Booking.com pokazalo je da je istraživanje manje poznatih destinacija jedan od turističkih trendova u 2020. godini.

Pozitivna vest je da je potražnja za jedinstvenim i održivim turističkim iskustvima u porastu. To je nešto što turistička industrija treba da podrži i iskoristi kako bi u prvi plan stavila nove destinacije. Takođe treba da radi na edukaciji turista o važnosti očuvanja životne sredine i odabira održive turističke destinacije i iskustva.

Istraživanje Booking.com-a pokazalo je i da su pripadnici generacije Z (starosti između 16 i 24 godine) svesni efekata prekomernog turizma
Generacija Z i prekomerni turizam

Istraživanje Booking.com-a pokazalo je i da su pripadnici generacije Z (starosti između 16 i 24 godine) svesni efekata prekomerno turizma. Više od polovine njih ne planira da poseti mesto preplavljeno turistima.

Takođe, dve trećine mladih smatra da je uticaj na životnu sredinu važan faktor pri izboru destinacije. Istraživanje je pokazalo da su zbog negativnih posledica prekomernog turizma zabrinuti i putnici stariji od 40, a najbezbržniji su milenijalci (25 do 40 godina), koji ne razmišljaju previše o ovom problemu.

(travelmagazine/pixabay)

About the author

Renata Kulic

Diplomirani novinar/žurnalista sa dugogodišnjim iskustvom u medijima. Za portal PRessSerbia.com piše nekoliko godina i to u rubrici "Lifestyle"

Dodajte komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

PRessSerbia VIDEO NEDELJE: TEYA DORA – RAMONDA

Prijatelji sajta

omladinska zadruga indeks
BG ONLINE

Kalendar

март 2024.
П У С Ч П С Н
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Odaberite vašu sledeću destinaciju



Booking.com

PRess Serbia