Lista vitalnih funkcija u koje su uključeni vitamini B grupe zaista je duga. Svaki tip vitamina B ima svoj “zadatak”, a često se i međusobno nadopunjuju, pa učestvuju u stotinama procesa u organizmu, uključujući stvaranje energije, rast ćelija, prenos nervnih impulsa…

Neophodni su za normalan rad kardiovaskularnog, imunog i probavnog sistema, kao i za zdravlje kože, kose i noktiju. Vitamine B grupe organizam ne može sam da proizvede, pa ih treba svakodnevno uzimati kroz ishranu.

Najbolji izvori vitamina B su kvasac, iznutrice (pre svega jetra), žitarice celog zrna, mleko, jaja, meso, riba, zeleno lisnato povrće, banane, orašasti plodovi i mahunarke.

Vitamin B1 – tiamin

Ključan je za preradu ugljenih hidrata, masti i proteina u organizmu, kao i za rad kardiovaskularnog i nervnog sistema. Najbolji izvori: iznutrice (jetra), jaja, meso, žitarice celog zrna, pšenične klice, zeleno lisnato povrće, orasi, grašak, pasulj, kikiriki.

Vitamin B2 – riboflavin

Neophodan za stvaranje energije iz ugljenih hidrata, masti i proteina, ali i za disanje, vid i rast. Najviše ga ima u mlečnim proizvodima, jajima i mesu, a dobri izvori su i zeleno lisnato povrće, žitarice celog zrna i orašasti plodovi.

Vitamin B3 – niacin

Izuzetno važan za dobijanje energije iz glukoze, proizvodnju hormona i rad nervnog, kardiovaskularnog i probavnog sistema. Izvori: kvasac, mlečni proizvodi, jaja, meso živine, riba, mahunarke, orašasti plodovi.

Vitamin B5 – pantotenska kiselina

Direktno je uključena u proizvodnju energije, a bitna je i za raspoloženje i uravnotežen nivo holesterola u krvi. Nalazi se u kvascu, jetri, ribi, mesu, jajima, žitaricama celog zrna, povrću i voću.

Vitamin B6 – piridoksin

Važan za imunitet, stvaranje krvnih ćelija i hormona, rad mozga i biološki sat. Izvori: iznutrice (jetra i bubrezi), ćuretina, tunjevina, kvasac, banane, suvo grožđe, spanać, soja, jaja, mleko, krompir.

Vitamin B7 – biotin

Nužan je za metabolizam ugljenih hidrata, proteina, masti, aminokiselina i za rast ćelija. Izvori: kvasac, iznutrice, žumance jajeta, pečurke, banane, kikiriki, karfiol, šargarepa.

Vitamin B9 – folna kiselina

Ključan za sintezu DNK, dakle za izgradnju svih novih ćelija, pa je naročito važan u trudnoći. Učestvuje u stvaranju eritrocita (crvenih krvnih zrnaca) i bitan je za rad kardiovaskularnog sistema. Najviše ga ima u zelenom lisnatom povrću, mahunarkama, citrusnom voću, pšeničnim klicama, žitaricama celog zrna i mesu.

Vitamin B12 – cijanokobalamin

Takođe učestvuje u sintezi DNK i u stvaranju eritrocita i proteina. Važan je za aktivnost nervnih ćelija i raspoloženje, kao i za rad kardiovaskularnog sistema. Izvori: riba i plodovi mora, meso, mleko i mlečni proizvodi, jaja.

Kolin i inozitol ubrajaju se u vitamine B kompleksa iako po strukturi nisu vitamini, ali na sličan način učestvuju u metabolizmu i prenosu nervnih impulsa. Kolin se nalazi u jajima, soji, životinjskim masnoćama, ovsenom brašnu i povrću. Izvori inozitola su hrana životinjskog porekla, žitarice celog zrna i povrće.

(ordinacija.vecernji.hr/pixabay)