Booking.com
Lepota i zdravlje

Zašto su žene poslednjih 60 godina pogrešno koristile kontraceptivne pilule?

Zašto su žene poslednjih 60 godina pogrešno koristile kontraceptivne pilule?

Ranije ovog meseca ažurirano je uputstvo britanskog Fakulteta za seksualnu i reproduktivnu zdravstvenu negu (Faculty of Sexual & Reproductive Healthcare), koje ukazuje na to da od sedmodnevne pauze, koja se obično preporučuje kod korišćenja većine kontraceptivnih tableta, nema koristi po zdravlje.


Prema novim smernicama, osobe koje uzimaju pilulu mogu slobodno smanjiti ili prekinuti ovu pauzu, tako da preskaču mesečna krvarenja, prenosi Gardijan.

O ovim promene su u velikoj meri pisali mediji, a većina izveštaja sugeriše neobično objašnjenje za originalnu preporuku za pauzu bez hormona. Govoreći za Telegraf, profesor Džon Gilebad sa univerzitetskog koledža u Londonu, rekao je: “Ginekolog Džon Rok je smislio pauzu zato što se nadao da će papa prihvatiti pilulu i učiniti je prihvatljivom za katolike. Rok je mislio da ako imitira prirodni ciklus, onda će ga papa prihvatiti”.

Ovo “papinsko” objašnjenje je iznenađujući element priče, ali da li bi zaista mogao biti slučaj da bi doktor dodao suvišnu i potencijalno štetnu pauzu kontraceptivnom postupku samo da bi zadovoljio papu?

Prema FSRH, sedmodnevna pauza može biti povezana sa glavoboljama, promenom raspoloženja, “teškim, bolnim ili jednostavno neželjenim” lažnim krvarenjem svakog meseca, i povećanim rizikom od ovulacije – uzrokujući da neke žene koje uzimaju pilulu ipak uspeju da zatrudne. Čini se čudnim onda da bi medicina nametnula ovu pauzu onima koji uzimaju pilulu, s obzirom na to da nema zdravstvene koristi.

Da bismo razumeli odakle je došla sedmodnevna pauza, moramo znati nešto o tome kako ova pilula koja je promenila društvo deluje: kombinovani hormoni u piluli sprečavaju ovulaciju “varajući” telo tako da ono misli da je u pitanju trudnoća. Možda neočekivano, rana ispitivanja kombinovane hormonske kontracepcije počela su kod pacijentkinja koje su pokušavale da začnu. Ginekolog je pretpostavljao da bi pacijentkinje sa neobjašnjivom neplodnošću mogle lakše da zatrudne kada bi telo iskusilo trudnoću. Zbog toga su pacijentkinjama sa problemom neplodnosti nekoliko meseci davali kombinaciju hormona. Nakon što su prestale da uzimaju hormone, neke su kasnije zatrudnele.

Međutim, postojao je problem – rani oblici pilule imali su mnogo veće doze od današnjih verzija. To je značilo da su žene u ovom ispitivanju imale rane simptome trudnoće, uključujući i jutarnje mučnine. To je dalo mnoge uznemirujuće lažne nade.

Prvo su mislili da su trudne kada uzimaju hormone, a onda su otkrile da nisu kada su prestale. Tako je bilo sugerisano da bi dozvoljavanje ženama koje su koristile te prve tablete da imaju mesečnu pauzu moglo da ih uveri da nisu trudne. Tako je nastala sedmodnevna pauza – ne, kako tvrdi profesor Gilebad, zbog bilo kakve potrebe da ubedi papu.

Kreatori pilula su pokušali da ubede Katoličku crkvu da dozvoli ovo novo kontraceptivno sredstvo, ali su svoje argumente zasnivali na tome da je pilula prirodna. Smatrali su da pilula koristi hormone koje telo proizvodi – sastojci i način na koji sprečavaju trudnoću je prirodan.

Možda ćemo biti u iskušenju da pitamo da li je pauza bez hormona bila važna da smiri papu ili da ubedi prve korisnike pilula. Ali okrivljujući papu za 60 godina upotrebe kontracepcije, kao što je Gilebad sugerisao, nismo uspeli da postavimo važnije pitanje: zašto je sedmodnevna pauza postala osnova reproduktivnog zdravlja 60 godina?

Odgovor je, smatra Elis Hjuart, klinički i molekularni farmakolog i ćelijski biolog na Univerzitetu u Liverpulu, mnogo složeniji od intervencije katoličke doktrine. Dve trećine žena u dobu od 20 do 24 godine uzimaju kombinovanu kontraceptivnu pilulu – to je ogroman deo velikog dela (britanske) populacije. Pa ipak, za 60 godinamalo je ispitivano da li je sedmodnevna pauza neophodna. Niko se nije pitao da li žene zaista moraju proći kroz bol, nelagodnost ili čak neugodnost mesečnog krvarenja.

“Žene su izložene nepotrebnim, nezgodnim, neudobnim i potencijalno štetnim mesečnim krvarenjima bez ikakvog razloga osim toga što se niko nije pitao da li su ta krvarenja potrebna”, piše Elis Hjuart. “Nesvesna medicinska pristrasnost je stvarna pojava koju možemo i moramo rešiti. Okrivljavanjem pape omogućava nam da se sakrijemo od istine”, dodala je.

Foto: Pixabay

Izvor: PRessSerbia/B92

About the author

Marija P.

Diplomirani profesor srpskog jezika i književnosti sa višegodišnjim radnim iskustvom u brojnim domaćim medijima.
Najviše je zastupljena u rubriikama vesti, društvo i biznis.

Dodajte komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

PRessSerbia VIDEO NEDELJE: TEYA DORA – RAMONDA

Prijatelji sajta

omladinska zadruga indeks
BG ONLINE

Kalendar

март 2024.
П У С Ч П С Н
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Odaberite vašu sledeću destinaciju



Booking.com

PRess Serbia