Booking.com
Lepota i zdravlje Saveti Travel

Turizam ka dalekim destinacima kao detoks tela i duha

Turizam ka dalekim destinacima kao detoks tela i duha

Tačno je, detoks postaje sve traženiji detalj današnje ponude turističkih agencija.


Turizam ka dalekim destinacima kao detoks tela i duha

Zašto? Zato što je upravo ovaj kreativni momenat turističke ponude najvažnija stvar za svakog turistu koji drži do svog zdravlja. A svi znamo da nema te lokacije koja, ako se brižljivo i pedantno ponudi kao turistička destinacija, ne bi privukla određenu grupu turista – posebno ako im se ponudi kao način za minimalizaciju stresa.

Značaj mentalnog zdravlja

Svetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation) je mentalno zdravlje definisala kao “stanje blagostanja u kome svaka osoba ostvaruje svoje potencijale, uspeva da se nosi sa svakodnevnim stresovima, produktvno radi i sposobna je da bude korisna svom okruženju”.

Kada govorimo o detoksu tela, znamo da postoje brojne stručne publikacije o benefitima vežbanja, dijeta, čišćenja kože, o organskoj ishrani i prirodnim, zdravim metodama poput joge za opuštanje tela. Nekako uvek zaboravimo da se naše telo lakše oporavi od naše psihe. Upravo zato ćemo u ovom tekstu da razmotrimo neke benefite koje ima putovanje kao načina detoksa celokupnog organizma.

Putovanje kao detoks

Boravak  u odmaralištima, u banjama i na moru, blagotvorno deluje na naše psihofizičko zdravlje, to je poznato još od antičkih vremena. Danas u turističkoj ponudi svake države nalazimo stotine predloga i načina kako da, bar na par nedelja u toku godine, oporavite svoj organizam i svoje mentalno stanje.

Boravak u odmaralištama je nekad bio organizovan preko preduzeća. U odmaralištima na moru, na planinama, radnici su sasvim bezbrižno i po povoljnim cenama mogli da se spreme za “nove radne pobede”, njihova produktivnost je posle letovanja postajala značajno veća – odmoran radnik je kreativniji i sposoban da toleriše velike količine stresa na javnom i radnom mestu. Tada su poslodavci znali da cene radnika, da uvide da davanje podrške zaposlenom u vidu delimičnog ili potpuno plaćenog godišnjeg odmora može samo da poveća učinak kompanije, produktivnosti cele radne zajednice.

Na žalost, danas toga skoro i da nema. Za dugačku raspravu je šta se to dogodilo sa poslovnim angažovanjem, sa potrošačkim društvom u celini i novim društvenim uređenjem, jer smo došli do stanja u kom je radnik sve više umoran, sve manje inspirisan da napreduje u svom poslu i potpuno zanemarenih potreba za odmorom i oporavkom. Rečju, kao da je robot.

Zaboravlja se da je odmor neophodan za uspeh svakog posla!

Komunikacija turiste sa prostorom

Čulna komunikacija je termin koji upotrebljavaju sociolozi i psiholozi kada opisuju naš kontakt sa svetom, doživljaj pojavnog sveta i način naše percepcije.

Gledanje, posmatranje i opažanje prostora

To se, naravno, postiže čulom vida, koje daje turisti osećaj posedovanja sveta. Razgledanje mesta (eng. sightseeing) je glavna stvar u doživljaju na putovanju i fenomen vizuelnog prepoznavanja koji potvrđuje postojeće stereotipne predstave u susretu s realnošću. Zbog kratkog delovanja i nedovoljno intenzivnog proživljanja tog “posedovanja prostora”, turisti zaleđuju sliku prostora u određenom trenutku (fotografišu ili snimaju videa) što im omogućava naknadni doživljaj posećenog mesta.

Ostala čula su manje aktivna kao sredstvo doživljaja sveta, ali ne manje značajna.

Čulo dodira

Ovde se misli na onaj neobičan osećaj kada se dodiruju zidine antičkog hrama, ili vlažni i hladni pećinski stalaktiti, ili pak kada se iskusi kupanje u svetim vodama hrama “Tirta Empul” na Baliju

Čulo ukusa

Putnik pamti i doživljava ne samo gurmanske specijalitete, već i divlje voće, lekovite travke, izvorske vode, začinske biljke, na primer ukus kraljevskog đumbira sa Tajlanda ili retke vrste bosiljka.

Čulo mirisa

Miris borova, mora, tamjana, sandalovine, smoga, dima (kao što je u budističkim hramovima na Tajlandu miris biljke cha ohm).

Čulo sluha

Akustična dimenzija prostora, punoća zvukova šume, grada, žamora na plaži, zvuk muzičkih instrumenata (recimo, ceng-ceng, genggong, tamblan i ostali egzotični instrumenti sa Balija).

Verbalni doživljaj

From je davno govorio o “posedovanju znanja” koje podrazumeva sakupljanje što većeg broja činjenica koje se mogu upamtiti. Turista traži prateću priču o atrakciji i znamenitosti koju posmatra, priču koja objašnjava, poput detalja o kuhinji na Tajlandu, ili ga recimo zanimaju tehnički podaci o izgradnji Sueckog kanala. Sve je to stimulacija za razmišljanje.

Radi toga se turisti zasipaju izgovorenim i štampanim rečima (bedekeri, turistički vodiči), ali većina tih informacija ima samo opisni karakter. Neki sociolozi i psiholozi tvrde da su ta brda podataka samo pseudoznanja koja zamagljuju relevantne činjenice i suštinu samog doživljaja i važnosti neke atrakcije i mesta koje se posećuje”.

Turizam ka dalekim destinacima kao detoks tela i duha

Estetski doživljaj prostora kao umetničkog pejzaža

Znamo da naše posete nekoj turističkoj destinaciji imaju obeležje turističko-estetke percepcije prostora kao svojevrsnog umetničkog pejzaža. Naš doživljaj nema neku svoju utilitarnu svrhu, više je romantičarsko, distancirano uživanje običnog putnika u lepoti predela. Estetki užitak može izazvati obilazak Luvra, obilazak Firence, Panteona, odlazak na safari.

Svi ovi doživljaju su uslovljeni profilom posmatrača (ako tako možemo slobodnim rečima definisati starost, obrazovanje, zanimanje turiste i slično). Nezgodno je što ne postoji neka – nazovimo je “opšta estetika turizma”.  Možda se izdvajaju neki aspekti ovakvog doživljaja. Tako su neke destinacije egzotične, atraktivne, pune napetosti, mistične…

Egzotika

Naravno, turistima privlače pažnju neočekivane i, barem do tad, nedoživljene stvari (recimo otputujete na Bali i usudite se da probate ekstremno surfovanje u mestu Tanjung Benoa – tzv. leteći “jetpack” ili da zaronite u mirnom moru u mestu Amed, potpuno se oduševite odlaskom u hindu hram “Tanah Lot Temple”).

Uvek su veoma tražene ture za egzotične zemlje (šetnje po plaži, od plaže Kendwe do plaže Nungwi ili poseta “Palace Museum-u” u Kamenom gradu u Zanzibaru ili hodanje po plažama ostrva Ko Pangan na Tajlandu). Želja za odgonetanjem je iskonska potreba za saznanjem, otkrivanjem novog. To je izazov.

 

Dinamičnost

Ona se sastoji od smenjivanja snažnih utisaka, pa se intriga u turističkim angažmanima postiže smenjivanjem ritma. Turisti vole taj osećaj, da im nikad nije dosadno, kad ih agencije vode u posetu čas katedralama, čas monumentalnim zdanjima, a čas na neka atraktivna izletišta ili u lokalne kafane i taverne sa živom muzikom.

Originalnost i autentičnost

Veoma su traženi u svakoj ponudi. Uvek su veoma posećena sva arheološka nalazišta, ostaci antike i fragmenti prošlosti nekog lokaliteta.

Kognitivni aspekt odmora na putovanjima

Svaki od spomenutih doživljaja čoveku vraća preko potrebnu snagu, elan i radost životnu. Potpuno čulno prožimanje je možda najbolji način kako upoznati svet. Kognitivni aspekt putovanja važan je zbog toga što otklanja iluzije, proširuje znanje i formu suštinskog poznavanja sveta.

Nije isto čitati o Indiji pa je doživeti. Nije isto roniti u vodama dalekog Padang Bai na Baliju i videti koralne grebene, čistu vodu punu retkih morskih bića ili gledati putopis o tome na televiziji.

Lorens Darel je pisao o višeznačnom “duhu podneblja” gde svako mesto ima svoja izvorišta, ćudi, atmosferu. Zato, osetite duh podneblja makar evropskog, ako ne možete putovati do Azije i Australije. Svaki od pet kontinenata je svet za sebe, svaki ima svoje simbole, svoje običaje i prirodne lepote. Detoks organizma se upravo ostvaruje kroz lični doživljaj drugačijeg.

Što bi rekao pisac Andre Žid: “Čovek ne može da otkriva nove okeane ako nema hrabrosti da iz vidokruga izgubi liniju obale”. I Gistav Flober daje odličnu definiciju putovanja: “Putovanje čoveka čini skromnim i krotkim. Tek tada shvati kako zauzima maleni prostor na zemaljskoj kugli! ”

Foto: pixabay

 

PRessSerbia

About the author

Sinisa Kraljevic

Diplomirani inženjer menadžmenta ,novinar i osnivač sa dvadesetogodišnjim iskustvom u medijima

Dodajte komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

PRessSerbia VIDEO NEDELJE: TEYA DORA – RAMONDA

Prijatelji sajta

omladinska zadruga indeks
BG ONLINE

Kalendar

март 2024.
П У С Ч П С Н
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Odaberite vašu sledeću destinaciju



Booking.com

PRess Serbia