Booking.com
Travel

Turisti koje niko ne želi!

turizam

Pijani učesnici bučnih proslava momačkih i devojačkih večeri, bekpekeri koji od siromašnih lokalaca traže novac za putovanja i horde jednodnevnih posetilaca koji se slivaju sa kruzera i onemogućavaju normalno funkcionisanje destinacija – ovo su najomraženiji tipovi turista.


 

Turistima je ne tako davno gotovo na svim turističkim destinacijama bio garantovan dobar prijem. Očigledan razlog je ekonomski, odnosno prihod od prodaje roba i usluga turistima. Ali podjednako važno, lokalci su imali poštovanja za napor uložen u putovanje i iskrenu želju putnika da upoznaju drugačiju kulturu i običaje.

Danas je potrebno mnogo manje truda i novca da bi se putovalo. Po svemu sudeći, zbog toga ljudi generalno manje cene svoja putna iskustva. Broj onih koji putuju svake godine premašuje rekorde, a mnoge popularne turističke destinacije bore se sa prekomernim brojem turista. U 2018. godini 1,4 milijarde ljudi u svetu je putovalo. Ova epidemija, nazvana masovni, a u svojoj ekstremnijoj formi prekomerni turizam, sve više uzima maha i otima se kontroli. Preveliki broj posetilaca onemogućava normalno funkcionisanje destinacija i svakodnevni život lokalaca. Zbog toga je sve češće njihov bes usmeren ka stranim posetiocima. Posebno ugrožene destinacije u Evropi su na primer, Amsterdam, Venecija i Barselona. U ova poslednja dva grada protesti protiv turista su postali učestali.

Danas je izazov biti „dobar turista“. Razvoj održivog turizma je postao prioritet u svetu. Brojne kampanje edukuju putnike kako da ostavljaju minimalan negativan uticaj na životnu sredinu, lokalne zajednice i ljude sa kojima se susreću.

Sa druge strane su turisti koji nemaju nikakvu svest o tome da svojim odlukama, aktivnostima i ponašanjem negativno utiču na destinacije koje posećuju. Ali koji sve tipovi omraženih putnika postoje?

Razuzdani učesnici momačkih i devojačkih večeri

U najvećem broju slučajeva, ovo su Britanci. U Velikoj Britaniji momačke i devojačke večeri u evropskim gradovima postale su pravi hit, a prvi na udaru bio je Amsterdam. Ovaj grad, koji obiluje kulturnim sadržajima i može se pohvaliti nekim od najvažnijih svetskih muzeja, preplavile su horde razuzdanih Britanaca, koji uglavnom dolaze na produženi vikend i vreme provode po barovima, coffee shop-ovima i u četvrti De Wallen.

Turisti koji pijani bauljaju po ulicama, povraćaju u kanale ili obeznanjeni leže kraj puta nisu lep prizor, i odvraćaju oneu vrstu turista koju Amsterdam mnogo više želi da privuče – dobrostojeće putnike koji žele da uživaju u kulturi, gastronomiji i luksuznim gradskim sadržajima. Zato je ovaj grad uveo brojne mere kojim se masovni turizam destimuliše.

I u drugim evropskim gradovima je slična situacija. Barselona, Ibica, Pariz, Budimpešta… hoteli u ovim gradovima često odbijaju da prime veće grupe mladih muškaraca i žena koji idu na organizovane momačke i devojačke večeri. Turoperatori i agencije uvode uplatu depozita za ovakva putovanja, za slučaj pričinjene štete, ali ova vrsta putnika je u Evropi definitivno postala ozloglašena.

Danas je potrebno mnogo manje truda i novca da bi se putovalo, a po svemu sudeći, zbog toga ljudi generalno manje cene svoja putna iskustva
Begpekeri – bekpekeri koji prose

Fenomen niskobudžetnih putnika koji tokom putovanja prose za novac i tako se finansiraju postao je popularan tokom protekle dve godine. Društvene mreže su prepune primera mladih ljudi koji potpuno neodgovorno donose odluke da odu u insotranstvo, a kada tamo ostanu bez finansijskih sredstava, prose od lokalnog stanovništva hranu i novac za nastavak svojih avantura.

Osim prosjačenja, neki od njih počinju da se bave i prevarama, pa tvrde da im je upravo pokraden sva novac. Drugi pokušavaju da savladaju neku veštinu ili umetnost, kako bi postali ulični izvođači. Najviše ovih slučajeva zabeleženo je u Aziji. Kao prestonica ovog fenomena, Bali je najavio plan da se svi slučajevi begpekera prijavljuju ambasadama zemalja iz kojih potiču i da se od njih traži da preuzmu finansijsku odgovornost za svoje državljane. Veliki broj begpekera zabeležen je u Hong Kongu, Tajlandu, Maleziji, Indoneziji i Južnoj Koreji.

Zbog ovih slučajeva policija širom Azije strancima češće proverava putne isprave i vize. Na ulasku u Tajland proverava se da li putnici raspolažu minimalnim obaveznim novčanim sredstvima propisanim za ulazak u zemlju.

Bekpekeri

Turističke destinacije svakako žele da maksimalno povećaju prihod od turizma, ali dok većina njih aktivno radi na promociji luksuznih sadržaja, neke su počele i da aktivno obeshrabruju niskobudžetne putnike i bekpekere.

Katar je tako 2014. u svojoj zvaničnoj turističkoj politici naglasio važnost stimulisanja poseta dobrostojećih putnika i porodica sa decom. Tadašnji predsednik Turističke organizacije Katara izjavio je za medije: „Ne želimo ljude koji iznajmljuju sobu za 50 dolara, ceo dan se izležavaju na plaži sa rancem i u šortsu“. Ova zemlja želi turiste koji će tokom svog boravka ostaviti više novca.

Turističke destinacije svakako žele da maksimalno povećaju prihod od turizma, ali dok većina njih aktivno radi na promociji luksuznih sadržaja, neke su počele i da aktivno obeshrabruju niskobudžetne putnike i bekpekere
Jednodnevni turisti

U Veneciji imaju poseban naziv za turiste koji najviše štete gradu „mordi-fuggi“ (takozvani „napravi štetu pa pobegni“ ili „hit and run“ turisti). Četiri od pet turista u Veneciji su dnevni posetioci, a budući da ih godišnje ima preko 20 miliona, oni predstavljaju veliki teret za grad. Najčešće, ovakvi posetioci žele da brzinski obiđu glavne atrakcije, kakvi su Trg svetog Marka i most Rialto, zbog čega na ovim lokacijama dolazi do nepojmljivih gužvi. Pošto ne noće u Veneciji, ne plaćaju taksu koja se računa uz cenu smeštaja, a koja je namenjena čišćenju i održavanju grada, iako za sobom ostavljaju tone smeća i koriste gradsku infrastrukturu.

Takođe, dnevni turisti nemaju vremena da posete neki lokalni restoran ili da istraže male radnjice van zona glavnih atrakcija. U Veneciji zato izumiru svi autentični lokalni biznisi i opstaju samo oni koji se prilagođavaju potrebama dnevnih posetilaca – brza hrana i kineski suveniri. Na ovaj način Venecija gubi svoj identitet i duh. Zbog toga se uskoro uvodi taksa za turiste koji u gradu ostaju samo jedan dan, a videćemo koliko će ova mera imati efekta.

Dubrovnik je takođe rešio da reši problem prekomernog turizma. Ovaj grad planira da uvede obavezno bukiranje termina za turističke autobuse. Maksimalan broj autobusa koji u gradu mogu da ostave turiste je 10 na svakih pola sata. Lokalne vlasti će uz to nadgledati broj posetilaca u gradu, i ukoliko se stvori prevelika gužva, neke dozvole za autobuse će biti ukinute.

Dubrovnik već sada naplaćuje taksu za zaustavljanje autobusa i istovar turista, koja po putniku iznosi oko 5 evra, a od 2021. se uvodi slična taksa od 4 evra za putnike sa kruzera.

Razvoj održivog tuizma je postao prioritet u svetu. Brojne kampanje edukuju putnike kako da ostavljaju minimalan negativan uticaj na životnu sredinu, lokalne zajednice i ljude sa kojima se susreću
Putnici sa kruzera

Sa svakog od ovh brodova se hiljade putnika sliju u luke, u koje dnevno pristaje više velikih kruzera. Stare evropske luke su posebno na udaru, a među njima se izdvajaju Venecija i Dubrovnik.

U Veneciji lokalci već tradicionlano protestuju protiv ulaska velikih kruzera u gradski centar. A u Dubrovniku pojedine turističke agencije odbijaju saradnju sa putnicima sa kruzera.

Putnici na kruzerima imaju obezbeđen smeštaj, hranu, piće, zabavu i brojne druge sadržaje i aktivnosti. Izleti u luku su često protokolarni, a nekada se dešava da turisti ni ne znaju gde su se iskrcali. Oni u gradovima troše minimalne količine novca, a pričinjavaju najveću štetu. Poslednjih godina situacija postaje kritična na destinacijama koje ubrzano postaju sve popularnije stanice za kruzere. Ovo je slučaj sa grčkim ostrvom Santorini, čija infrastruktura ne može da podnese toliko povećanje broja dnevnih posetilaca.

Velike grupe

Neke destinacije pokušavaju da obeshrabre obilaske velikih grupa turista. Amsterdam od 2020. godine počinje da primenjuje zabranu turističkih grupa od preko 15 ljudi u centru grada. Takođe uvodi i potpunu zabranu grupnih obilazaka u četvrti De Wallen. Ovaj grad je zabranio i „besplatne“ ture tokom kojih vodiči kupe turiste sa ulice i pokazuju im grad, nakon čega traže dobrovoljne priloge. Sve grupne ture će morati da plaćaju taksu koja iznosi 66 centi.

U Japanu, zbog nekulturnog ponašanja, mnogi hramovi i restorani zabrajuju ulaz grupama stranih turista. Hram Yatsushirogu u prefekturi Kumamoto čak ne radi svim danima kada kruzeri pristaju u lokalnu luku.

(travelmagazine/pixabay)

About the author

Renata Kulic

Diplomirani novinar/žurnalista sa dugogodišnjim iskustvom u medijima. Za portal PRessSerbia.com piše nekoliko godina i to u rubrici "Lifestyle"

Dodajte komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

PRessSerbia VIDEO NEDELJE: TEYA DORA – RAMONDA

Prijatelji sajta

omladinska zadruga indeks
BG ONLINE

Kalendar

март 2024.
П У С Ч П С Н
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Odaberite vašu sledeću destinaciju



Booking.com

PRess Serbia