Pod povećanim rizikom od posledica izlaganja letnjim vrućinama su bebe i mala deca, stariji od 65 godina, hronični bolesnici, ali i mladi i zdravi pojedinci koji su svakodnevno  izloženi sunčevim zracima, posebno fizički radnici koji rade na otvorenom, najčešće u građevinarstvu i poljoprivredi, govori dr. med. Tanja Pekez Pavliško.

Poslodavcima se zato proporučuje da za radnike koji rade na otvorenom prilagode radno vreme. Treba izbegavati aktivnosti u sredini dana, kad su sunčevi zraci najjači, držati se hlada, a kožu zaštititi ili dugim rukavima ili nanošenjem kreme za sunčanje.

Vrtoglavica je znak

“Kod vožnje automobilom ne štedite benzin, nego uključite klimu, a decu i životinje ne ostavljajte u autu na suncu jer vrlo brzo može doći do smrti”, govori dr. Pekez Pavliško.

Ako pak nemate klimu u kući, u jutarnjim satima otvorite sve prozore i vrata do dolaska sunca u prostorije, pa tad spustite roletne i zatvorite vrata i prozore da ulazi što manje toplote.

Zbog izlaganja visokim temperaturama mogući su poremećaji termoregulacije koji se manifestuju od najblažeg oblika sunčanice pa do teških i po život opasnih stanja tolotne iscrpljenosti i toplotnog udara.

Sunčanica može nastati usled prevelike apsorpcije sunčevih zraka u području glave i vrata što dovodi do pregrevanja tih delova tela.

Toplotna iscrpljenost je pak blaži oblik toplotnog udara, a manifestuje se pojačanim znojenjem, grčevima mišića, glavoboljom, povraćanjem, padom krvnog pritiska, malaksalošću i gubitkom svesti. Oboleli moraju  da se smeste u hlad ili rashlađenu zamračenu prostoriju i potrebno im je skinuti odeću. Telo im rashladite laganim polivanjem vodom ili stavljanjem hladnih obloga na glavu i potiljak uz kontrolu telesne temperature. Dajte im i rashlađenu tečnost, blagi biljni čaj ili vodu.

Pad pritiska i nesvestica

Toplotnii udar, pak, nastaje usled velike vlažnosti vazduha, kod teškog telesnog napora, kao i kod starijih i teško pokretnih, a izloženih velikim vrućinama, te kod nedovoljnog unosa tečnosti.

“To je najteži poremećaj termoregulacije koji može imati kobne posledice. Nastaje naglo, iznenadnim padom krvnog pritiska i gubitkom svesti. Prepoznaje se po temperaturi, izrazito toploj, crvenoj i suvoj koži, dok je puls slab i ubrzan te je potrebna hitna lekarska intervencija”, kaže Pekez Pavliško.

Vežbajte pod klimom

Previše vežbanja tokom letnjih vrućina nekad može da šteti. Ako izgubite previše znoja, postoji rizik od dehidracije. I vežbanje na suncu može dovesti do toplotnog udara.

Ako imate potrebu da hodate, hodajte ranije ujutro. Svi oblici napornih vežbi neka su rezervisani za ohlađene teretane i zatvorene prostorije s klimom.

Pravilna ishrana

Leto je idealno vreme za uživanje u obilju voća i povrća. Smanjite hranu koja stvara toplinu, poput crvenog mesa i suvog voća. Ako volite slatkiše, klonite se jako zaslađenih poslastica i odlučite se za laganije varijante, poput sladoleda i voćnih salata.

Uzimajte tečnost

Hidratacija je vrlo važna tokom leta jer se znojenjem gubi mnogo tečnosti. Flaša vode ili negaziranog nezaslađenog napitka (recimo limunada bez šećera) neka uvek bude uz vas.

Odgovarajuća odeća

Leti nikad ne nosite tamnu odeću koja apsorbira toplinu i telo dodatno greje.

Nosite svetle i prozračne tkanine, pamuk ili lan, a izbegavajte sintetiku.

Šeširi

Poslepodneva znaju da budu vrlo nepogodna pa nosite šešir širokog oboda ili omotajte šal ili maramu od laganog, pamučnog materijala. Zaštitiće vas od toplotnog udara.

U zatvorenom pod klimom

Osim ako to nije potrebno, ne izlazite iz kuće, naročito poslepodne, kad je vrućina najveća. Bolje je tad držati se rashlađenih prostorija. Izađite ujutro ili predveče.

Tuširanje

Kad želite da se rashladite, tuširajte se s vodom umerene temperature, dva do tri puta na dan. Dobar tuš može biti vrlo osvežavajući nakon vrućeg dana, jer pomaže da si snizite temperaturu.

(24.sata)