Termoli – Sva blaga malog antičkog grada!

Obala regije Molize nepresušni je izvor iznenađenja. Upravo ovde nalazi se Termoli, grad sa preko 30 000 stanovnika, u provinciji Kampobaso, koji je više puta dobio priznanje Plava zastava.


 

Karakteriše ga prisustvo jednog rta na kom se nalazi antičko ribarsko naselje, okruženo zidinama koje se pružaju ka moru. Zamak je sigurno najreprezentativniji simbol, sa svojom jednostavnom arhitekturom, bez ukrasa, koji je grad učinio besmrtnim. Zbog svojih odbrambenih karakteristika smatra se da je izgrađen u vreme Normana, oko 11. veka, u blizini već postojećeg longobardskog tornja.

Kvadratni toranj oslanja se na piramidu, a sam toranj okružen je bedemom sa četiri cilindrične kule postavljene na uglovima. Čak je i Stari grad izgrađen na ruševinama već postojeće strukture, verovatno je reč o selu uništenom od strane Turaka. Sa svojim malim trgovima, i potpornim zidinama potpuno je odvojen od novijeg dela grada, i poznat je ne samo po zamku već i po uskim ulicama kao što je Viko II Kastelo, koja spada u jednu od najužih ulica u Evropi sa svojih 41cm, kao i po Katedrali posvećenoj Devici Mariji.

Izgradnja prvih zidova sakralne građevine, koji datiraju iz 575. godine, i čijih je ostataka vrlo malo, izvršena je na ruševinama rimskog hrama posvećenog Kastoru i Polideuku u vreme longobardskog vojvodstva Benevento. Visoku 22 metra, Katedralu krase fasada sa okruglim prozorom u gornjoj zoni, dok je donji deo prvobitna konstrukcija. Gornji deo rekonstruisan je nakon zemljotresa 1456. godine.

U donjem delu mogu se naći brojni elementi apulijske arhitekture, a mogu se uočiti i pizanski i islamski uticaji. Islamski uticaji mogu se videti na lukovima u obliku konja i na kapitelima ugrađenim u zidove. Zanimljive statue i visoki reljefi krase fasadu. Anžujskoj arhitekturi posvećen je gornji deo fasade i zvonik. U kripti je sačuvana spomen-ploča iz 1239. godine, koja pokriva zazidanu grobnicu koja sadrži mošti Svetog Timotija, a čije su kosti ovde sakrivene nakon što su preuzete iz Carigrada, nakon Četvrtog krstaškog rata.

(redinfoportal/pixabay)

Scroll to Top