Zadivljujući grad Čivita di Banjoređo, smešten u brdima Lacija, iako ima svega desetak stavnovnika, privlači reke turista koji žele da ga posete pre nego što nestane.
Zbog kontinuirane erozije brda na kojem stoji, što ugrožava njegovo postojanje, šarmantni mali grad, udaljen na manje od dva sata od Rima, poznat je pod imenom „umirući grad“.
Istorija Čivita di Banjoređe
Čivita di Banjoređo su osnovali pre više od 2.500 godina Etrurci. Grad se nalazi na vrhu brda od peska i gline, te takozvanog tufnog kamena, koje se polako raspada. Nadimak „umirući grad“ datira iz šezdesetih godina, a studija iz 2020. pokazala je da brdo gubi u proseku sedam centimetara svake godine. Istraživanja su procenila da je raspoloživa površina oko Čivite opala za između 20 i 25 odsto u poslednjih 500 godina, što se očekuje da će se nastaviti.
Seizmička nestabilnost i erozija
Etrurci su bili svesni seizmičke nestabilnosti ovog područja i sproveli su radove da ga zaštite od zemljotresa, pregradili reke i izgradili drenažne kanale za pravilno odvođenje kišnice. Rimski period je doneo obnovu tih radova, ali su nakon njih radovi zapostavljeni, što je dovelo do degradacije i napuštanja teritorije. Danas, brdo na kojem se nalazi Čivita je potkopano kontinuiranom erozijom uzrokovanom dejstvom dveju reka u dolini ispod, kao i kišom i vetrom.
Šarmantan grad s bogatom istorijom
Čivita di Banjoređo je nesumnjivo jedan od najlepših i najkarakterističnijih italijanskih gradova. U maglovitim danima, ovaj neverovatni grad izgleda kao da lebdi u vazduhu. Do danas, u ovom drevnom selu živi svega desetak hrabrih stanovnika koji su žilavo vezani za ljubav prema rodnom kraju a koji se nadaju da će njihov grad uskoro biti upisan na Uneskovu listu svetske baštine. To bi doprinelo još većem razvoju turizma koji je za meštane jedini način za opstanak.
Pristup i zanimljivosti
Pristup selu garantuje visok betonirani most dug 300 metara, izgrađen 1965. godine, koji povezuje Čivitu sa obližnjim Banjoređom. Na kraju mosta, Porta di Santa Maria otvara se na male uličice koje karakterišu Čivitu. U ulicama se ističu renesansne palate porodica Kolesanti, Boca i Alemani, sa tipičnim niskim kućama sa malim balkonima i spoljnim stepenicama karakterističnim za srednjovekovnu arhitekturu.
Šta videti i raditi u Čiviti
U Čiviti ne nedostaje stvari koje treba uraditi i videti. Među njima se ističe mali muzej Antika Civitas, izgrađen u kući ili pećini San Bonaventura, drevnoj grobnici isklesanoj iznad zida od tufnog kamena. Ova grobnica nosi ime po fra Bonaventuri da Banjoređo (1217-1274), biografu Svetog Franje Asiškog.
(24seedam.rs/pixabay)