Booking.com
Entertainment Lepota i zdravlje Proizvodi Saveti Zanimljivosti

Šta treba da znate o folnoj kiselini

Šta treba da znate o folnoj kiselini

Ova varijacija vitamina B je važnija za naše zdravlje nego što ste mislili.


Verovatno ste primetili da na pakovanjima proizvoda takozvane funkcionelne hrane (hrana koja pored svoje osnovne nutritivne vrednosti utiče i na više ciljanih funkcija tela), poput cerealija, obranog mleka, integralnih žitarica, jaja i drugih, stoji informacija da sadrže folnu kiselinu. Sigurno ste čuli i da folnu kiselinu unose i trudnice kako bi se sprečile moguće komplikacije u trudnoći. Međutim, kakve benefite ova kiselina ima na muško zdravlje?

ŠTA JE FOLNA KISELINA?

Folna kiselina je sintetička verzija vitamina B koji se topi u vodi. Hrana koja sadrži ovu varijaciju vitamina B, taj element ima zbog toga što je u prirodnom stanju i zbog činjenice da folati iz prerađene i zamrznute hrane nisu zdravi.

Šta treba da znate o folnoj kiselini
FOTO: SHUTTERSTOCK

Folati su pak neophodni jer kvalitetno grade crvena i bela krvna zrnca, pretvaraju ugljene hidrate u energiju i održavaju strukturu našeg DNK zdravim. Folati, zajedno sa vitaminom B12 i B6, holinom, metioninom, betainom, magnezijumom, cinkom i sumporom, igraju ključnu ulogu u metilaciji- biohemijskom procesu koji određene funkcije poput izgradnje ćelija, detoksifikacije, hormonalnog balansa i jačanju mentalnog zdravlja čini boljim. Zadržavanjem zdravog nivoa folata korist će imat i vaš kardiovaskularni sistem, smanjiće se rizik od nastanka određenih oblika kancera a i bojazan od nastanka depresije biće smanjena.

Neka istraživanja su pokazala da folati iz folne kiseline povećavaju broj spermatozoida. Otkriveno je da se kod muškarca koji su uzimali 5 miligrama folne kiseline i 66 miligrama cinka dnevno u vremenskom trajanju od 26 nedelja, nivo zdravih spermatozoida povećao za 74 procenta. Folna kiselina se koristi u lečenju digestivnih oboljenja poput celijakije, ali i kod problema sa bubrezima i jetrom.

Šta treba da znate o folnoj kiselini
FOTO: SHUTTERSTOCK

 

KAKO KONZUMIRATI FOLNU KISELINU?

U prirodnoj formi folata najviše ima u takozvanom povrću sa zelenim lišćem, kao što je spanać, kinesko zelje i kelj. Drugi izvori su žumanca, šparoge, juneća ili pileća jetra, pomorandže, sočivo i semenke bundeve, suncokreta i susama.

Možete da probate i sa suplementima, ali vodite računa o izboru istih. Birajte „aktivne“ forme folata koje se nazivaju metifolati.

I dok folna kiselina može biti odlična za određene ljude, mutacija gena nazvana MTHFR koja stvara određene enzime koji razbijaju amino kiseline i sprečavaju pretvaranje folata u folnu kiselinu kod drugih može biti opasna po zdravlje. Oko 25 procenata hispano populacije ima ovu mutaciju, dok kod bele populacije on iznosi između 10 i 15 procenata.

Vodite računa i o dozama koje unosite. Preporučuje se dnevni unos folata od 400 mikrograma.

 

 

(men’s health)

 

About the author

Jelena Filipovic

Novinar sa bogatim radnim iskustvom. Piše za više rubrika portala PRessSerbia

Dodajte komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

PRess Serbia