Ova varijacija vitamina B je važnija za naše zdravlje nego što ste mislili.
Verovatno ste primetili da na pakovanjima proizvoda takozvane funkcionelne hrane (hrana koja pored svoje osnovne nutritivne vrednosti utiče i na više ciljanih funkcija tela), poput cerealija, obranog mleka, integralnih žitarica, jaja i drugih, stoji informacija da sadrže folnu kiselinu. Sigurno ste čuli i da folnu kiselinu unose i trudnice kako bi se sprečile moguće komplikacije u trudnoći. Međutim, kakve benefite ova kiselina ima na muško zdravlje?
ŠTA JE FOLNA KISELINA?
Folna kiselina je sintetička verzija vitamina B koji se topi u vodi. Hrana koja sadrži ovu varijaciju vitamina B, taj element ima zbog toga što je u prirodnom stanju i zbog činjenice da folati iz prerađene i zamrznute hrane nisu zdravi.
Folati su pak neophodni jer kvalitetno grade crvena i bela krvna zrnca, pretvaraju ugljene hidrate u energiju i održavaju strukturu našeg DNK zdravim. Folati, zajedno sa vitaminom B12 i B6, holinom, metioninom, betainom, magnezijumom, cinkom i sumporom, igraju ključnu ulogu u metilaciji- biohemijskom procesu koji određene funkcije poput izgradnje ćelija, detoksifikacije, hormonalnog balansa i jačanju mentalnog zdravlja čini boljim. Zadržavanjem zdravog nivoa folata korist će imat i vaš kardiovaskularni sistem, smanjiće se rizik od nastanka određenih oblika kancera a i bojazan od nastanka depresije biće smanjena.
Neka istraživanja su pokazala da folati iz folne kiseline povećavaju broj spermatozoida. Otkriveno je da se kod muškarca koji su uzimali 5 miligrama folne kiseline i 66 miligrama cinka dnevno u vremenskom trajanju od 26 nedelja, nivo zdravih spermatozoida povećao za 74 procenta. Folna kiselina se koristi u lečenju digestivnih oboljenja poput celijakije, ali i kod problema sa bubrezima i jetrom.
KAKO KONZUMIRATI FOLNU KISELINU?
U prirodnoj formi folata najviše ima u takozvanom povrću sa zelenim lišćem, kao što je spanać, kinesko zelje i kelj. Drugi izvori su žumanca, šparoge, juneća ili pileća jetra, pomorandže, sočivo i semenke bundeve, suncokreta i susama.
Možete da probate i sa suplementima, ali vodite računa o izboru istih. Birajte „aktivne“ forme folata koje se nazivaju metifolati.
I dok folna kiselina može biti odlična za određene ljude, mutacija gena nazvana MTHFR koja stvara određene enzime koji razbijaju amino kiseline i sprečavaju pretvaranje folata u folnu kiselinu kod drugih može biti opasna po zdravlje. Oko 25 procenata hispano populacije ima ovu mutaciju, dok kod bele populacije on iznosi između 10 i 15 procenata.
Vodite računa i o dozama koje unosite. Preporučuje se dnevni unos folata od 400 mikrograma.
(men’s health)
Dodajte komentar