Infekcija gornjih disajnih puteva neretko može da zahvati i pluća. Ako kašalj i drugi simptomi traju duže od tri nedelje neophodan je rendgenski snimak pluća
U sezoni respiratornih infekcija i gripa mnogi su uspeli da “zarade” i bronhitis. Reč je uglavnom o virusnoj upali bronhija koja najčešće prolazi za desetak dana. Međutim, ako kašalj i drugi simptomi traju duže od tri nedelje neophodan je rendgenski snimak pluća, a po potrebi i bakteriološki pregled ispljuvka.
– Na rendgenski snimak pluća trebalo bi da se upute i pacijenti kod kojih je nakon pada telesne temperature, za nekoliko dana došlo do njenog ponovnog skoka – kaže profesor dr Slavica Radovanović, internista Kliničko-bolničkog centra “Dragiša Mišović”. – Jer, ovo stanje može da ukazuje na upalu pluća.Ukoliko je ispljuvak tokom kašljanja prebojen, ima neprijatan miris i jako je gust bilo bi idealno da ga lekar uputi na laboratorijsku analizu.
– Bakteriološki pregled sputuma nije uvek neophodan – kaže naša sagovornica. – Ali, je više nego poželjan kod starih osoba, obolelih od hronične opstruktivne bolesti pluća, maligniteta, tuberkuloze ili nedavno preležane pneumonije.
U praksi lekar najčešće propisuje antibiotike prema iskustvu, jer bolest ne može da čeka nalaz, mada za antibiotikom često nema potrebe.
– Bronhitis je inače kod zdravih osoba bezopasna bolest koju treba “preležati” i bez posete lekaru da bi se sprečila glavna komplikacija – upala pluća – kaže profesorka Radovanović. – U slučaju virusnog bronhitisa najbitnije je povećano uzimanje tečnosti, provetravanje prostorija i vlaženje vazduha. Takođe, inhalacijom, čak i samo vodenom parom, sprečava se isušivanje i zgušnjavanje sekreta u bronhijama, odnosno smiruje se suvi nadražajni kašalj i podstiče iskašljavanje. Neophodna je i primena analgetika i antipiretika, u slučaju lomnosti i visoke telesne temperature.
Profesorka Radovanović kaže da bi antibiotik trebalo da se propiše samo izuzetno, kod pacijenata sa težim hroničnim bolestima pluća i srca i pri pojavi gnojnog ispljuvka.
– Dešava se da lekar ne razlikuje akutni bronhitis od pogoršanja hroničnog bronhitisa i upale pluća, što je osnovni razlog za nekritično propisivanje antibiotika – kaže naša sagovornica.
Kašalj je vodeći simptom bronhitisa. Kada se javi, nadražajan je i suv, a za nekoliko dana postaje produktivan sa iskašljavanjem.
– Uobičajena je i pojava porasta telesne temperature do 39 stepeni Celzijusovih i obično traje tri do pet dana, kada se povlače akutni simptomi – kaže profesorka Radovanović. – Međutim, kod odraslih temperatura može da izostane, ali samo ako bronhitis nije izazvan virusom gripa i adenovirusima. Od ostalih simptoma mogu da se jave blaža grlobolja, promuklost, umor i nesanica. Kod pacijenata sa srčanom slabošću može da dođe do otežanog ili ubrzanog disanja, kao i do pojave modre boje kože.
SUV VAZDUH
Suv vazduh, posebno kada se udiše na usta, oštećuje sluznicu bronha i podstiče razvoj upale. Zato bi, kaže prof. dr Slavica Radovanović, trebalo voditi računa o vlažnosti vazduha u prostorijama u kojima se duže boravi:
– Bronhitisu su naročito podložna deca do pet godina zbog nezrelosti imuniteta. Kod starijih, oslabljen imunitet je najčešći razlog zašto se infekcija sa grla i nosa “spušta” na bronhije, a prvo mesto gde se nakupljaju virusi je sluznica nosa.
(novosti.rs)
Dodajte komentar