Za nekoga ko važi za plodnu sportsku naciju, zemlju svetskih fudbalskih zvezda koje su ostale zabeležene u svim sportskim analima od Urugvaja do Islanda, nije bilo za očekivati da svoje zlatne kopačke pretvori u hladan biznis, bez imalo srčanih čakri u svemu tome.
Srbija je odgajila talente koji su nas vinuli među top pet sportskih zemalja sveta i napravile od Srbije mesto za koje je svako čuo. Međutim, nerealno je bilo da se očekuje da nas ratovi, sankcije, korupcija i nedostatak svih mogućnosti ne obori na kolena.
U ime svih slavnih koji su osvetlali obraz maloj zemlji na Balkanu i doneli toliko suza radosnica i adrenalina srčanim Srbima, valjalo bi se podsetiti kako smo od “Društva za igranje loptom” stigli do zlata, a onda vrtoglavom brzinom i igrom sudbinskih događaja na koje nismo mogli da utičemo, završili u fudbalskom živom blatu.
Prvi fudbalski klub osnovan je na početku dvadesetog veka. 3. maja 1901. u Subotici. Zato što je “Bačka” u vreme svog osnivanja bila u sastavu Austro-ugarske monarhije, a “Šumadija” na srpskom tlu, došlo je do istorijskih nedoumica u pogledu prvenstva, pa se kompromisno kaže da je “Bačka” najstariji klub u Srbiji, dok je “Šumadija najstariji srpski klub.
Čuveni BSK – (Beogradski sportski klub) osnovan je 1. septembra 1911. i dominirao je srpskom scenom tri decenije sa osvojenih 5 titula prvaka države i na taj načinposato najtrofejniji i najbolji klub Kraljevine Jugoslavije.
Deceniju kasnije, tačnije 18. aprila 1919. osnovan je Jugoslovenski nogometni savez u Zagrebu. Na toj osnivačkoj skupštini predsedavao je Danilo Stojanović (legendarni Čika Dača) koji je osnivač Šumadije, BSK i još nekoliko klubova. Za prvog predsednika JNS izabran je Hink Virt, a predstavnik iz Beograda je bio Boško Simonović – student arhitekture, koji je kasnije bio i selektor reprezentacije. Ova skupština se smatra i kao početak rada današnjeg Fudbalsko Saveza Srbije (FSS).
Beogradski loptački savez osnovan je 1930. i imao je 91 člana. Posle nekoliko nesloga u savezima 16. maja 1930. došlo je do seobe u Beograd i savez je dobio novo ime: Fudbalski savez Jugoslavije. Iste godine održano je Prvo svetsko prvenstvo u Urugvaju.
Drugi svestki rat zamrznuo je sve sportske aktivnosti, pa i fudbal. Odmah po prestanku ratnih dejstava obnavljeni su stadioni i igrališta, ali su nastali i novi klubovi, kao što je Metalac formiran 1945. godine, kasnije preimenovan u BSK, pa u OFK Beograd. Iste godine 4. marta 1945. osnovana je Crvena Zvezda, a 4. oktobra Partizan. Bio je to znak da igra može ponovo da počne. Prva lopta u Srbiji pojavljuje se 1896. godine, a doneo ju je student trgovine iz Hamburga Hugo Buli, koji je već igrao fudbal u Nemačkoj. On je doneo i pravila igre na autentičan način, pa je tako otpočeo proces razvoja fudbala u Srbiji. Hugo je izgradio i prvo igralište na mestu gde se sada nalazi medicinska klinika na Topčiderskom brdu.
Godine 1896. Hugo zajedno sa profesorom gimnastike iz I beogradske gimnazije Gustavom Fajferom osniva prvu fudbalsku sekciju „Soko“, a 3 godine kasnije Buli inicira formiranje prvog samostalnog fudbalskog društva pod imenom „Društvo za igranje loptom“.
Počinje ujedno i proces formiranja prvih klubova po Srbiji sledećim redosledom: FK „Šumadija“(1903), u Beogradu se osnivaju FK „BSK“ (1911) i FK „Velika Srbija“ (1913), koja će promeniti ime u FK „Jugoslavija“ nakon I svetskog rata. 1913. godine formira se i FK Srpski mač. Tako je fudbal ušao u srca nacije i vremenom postao zaštitni znak naše zemlje. Poslednjih godina, svoje blato ugledao je zahvaljujući raznim aferama povezanim za čelnike fudbalskih klubova, ali zahvaljujući i ratnim godinama, sankcijama.
Poslednje učešće reprezentacije pod kapom Jugoslavije trebalo je da se dogodi u junu 1992. godine u Švedskoj na Evropskom prvenstvu, ali je naša postava urgentno vraćena nazad prvim avionom, jer su sankcije Jugoslaviji uvedene samo nekoliko dana ranije.
Izvor: http://tajmlajn.net
Dodajte komentar