Istraživači tvrde da bi bogat doručak i manja večera mogli da budu od pomoći pri gubitku težine jer utiče na to se osećate manje gladnim.
Naučnici su precizno kontrolisali obroke ljudi kako bi uporedili uticaj obilnog doručka ili velike večere. Tim Univerziteta u Aberdinu otkrio je da ljudi sagorevaju isti broj kalorija kad god su imali najveći obrok u danu.
Međutim, apetit je bio osetno manji nakon obilnog doručka, što bi moglo olakšati pridržavanju dijete.
Istraživači su analizirali svet “hrono-ishrane” i kako na hranu koju jedemo utiču ritmovi unutrašnjeg sata našeg tela. Jedna teorija je da je veče loše vreme za jelo, jer biološki sat pomera naš metabolizam ka spavanju.
Trideset volontera pripremalo je sve svoje obroke za više od dva meseca s doručkom, ručkom i večerom koji su donosili blizu 1.700 kalorija dnevno.
Proveli su mesec dana uz ogroman doručak i potrošili skoro polovinu dnevnih kalorija, nakon čega je usledio manji ručak i još manji večernji obrok. U drugom mesecu volonteri su imali veliki obrok uveče, a ne ujutro.
Metabolizam ljudi precizno je meren pomoću dvostruko označene vode, koja je gušća od normalne vode i može se pratiti kako napušta telo.
Rezultati, objavljeni u časopisu “Cell Metabolism”, otkrili su da vreme velikog obroka ne utiče na to koliko je kalorija sagoreno, na brzinu metabolizma ljudi u mirovanju ili količinu težine koju su izgubili.
Ključna razlika je bila u nivou apetita ili gladi, koji su bili potisnuti obilnim doručkom.
(24sedam.rs/pixabay)
Dodajte komentar