Booking.com
Lifestyle

Naučnici su ustanovili da najuspešnija deca imaju roditelje koji rade ovih 5 stvari

PET TOKSIČNIH IZRAZA koje često govorimo deci, NESVESNI POSLEDICA

Kako izgleda odgajanje uspešne dece i na šta se roditelji najviše fokusiraju?


 

Jedno je činjenica – roditelji koji sve prepuštaju slučaju i ne ulažu ni najmanji napor u vaspitanje i obrazovanje svoje dece verovatno će imati osrednje uspešnu decu (ili čak manje od toga).

Kako izgleda vaspitanje dece koja su usmerena na izuzetnost, da naprave najviše što mogu iz svog potencijala? Ona moraju imati smer, disciplinu i upornost.

Evo što su pokazala istraživanja – roditelji uspešne dece neke stvari zaista rade drugačije.

Pobrinu se da mama bude zadovoljna

Zvuči čudno, ali ima nešto u onoj staroj poslovici: “Srećna žena, srećan život”. Naučnici sa Univerziteta Linkoln analizirali su sve dobijene podatke velikog istraživanja Milenijum Kohort koje je prikupilo informacije o 13.000 britanskih parova s detetom koje se rodilo početkom 2000-tih. Cilj im je bio da saznaju koliko su parovi srećni sa detetom uzrasta otprilike 9 meseci.

Potom su te iste parove, nakon 14 godina, ispitivali o tome jesu li zadovoljni u braku i da li je uopšte brak opstao, imaju li njihova deca neke poremećaje u ponašanju i koliko su ti roditelji bliski sa svojim tinejdžerima.

Pokazalo se da su odgovori na gornja pitanja usko povezani sa majčinim zadovoljstvom u braku, a ne toliko očevim.

Majčina bračna sreća pokazala se dvostruko važnijom od očeve za opstanak braka. Majčino zadovoljstvo svojim životom pokazalo se i dvostruko važnijim u razmatranju mentalnog zdravlja dečaka tinejdžera.

Što se tiče devojaka, samo je majčina sreća povezana s njihovim mentalnim zdravljem, očeva nije uopšte.

Oni su deci stalan, dobar primer

Razmislimo kakva budućnost očekuje decu ili tinejdžere koji su sposobni da se nose sa svim mogućim izazovima na koje će naići.

Čini se da je upravo to koliko su roditelji uporni, dobar indikator koliko će biti uporna njihova deca, otkrilo je veliko istraživanje Univerziteta Pensilvanija i MIT-a

Posmatrali su 520 dečaka i devojčica starosti od četiri ili pet godina da vide koliko će uporno raditi na tome da dovrše određeni zadatak koji su pre toga obavljali i njihovi roditelji.

Proučavali su i koliko to što roditelji govore deci utiče na decu, koliko rečenice “upornost, marljivost su u životu važne”, utiču na decu.

Deca su bila uporna samo ako su i njihovi roditelji pokazali da su spremni da se jako angažuju da nešto obave i jasno naglašavali dok su to radili koliko je važno biti uporan i ne posustati, čak i kad postane teško.

Zanima ih šta njihova deca uče i rade u školi

Engleski naučnici sproveli su studiju o vezi između roditeljskog angažmana oko škole i detetovih postignuća. Otkrili su da roditelji svojoj deci najviše pomažu ako im u ranoj dobi čitaju, uče ih slova i brojeve, pesmice, brojalice i zagonetke i sa njima se vedro druže s knjigama i pokazuju koliko im je važna pismenost, čitanje, učenje.

Kad su deca starija, u školovanju su se pokazala uspešnijima deca čiji roditelji odlaze na školske izlete za školu u prirodi i pokazuju veliki interes oko toga što oni uče i rade u školi, te prate jesu li završili domaće zadatke i pripremili se za testove (to ne znači da moraju sa njima da uče).

Vode ih u muzičku školu i uče ih da sviraju neki instrument

Univerziteti američkih država Džordžija i Alabama proučavalo je 2.323 roditelja dece od 7 do 17 godina koja trenutno idu na privatne muzičke časove ili idu u muzičke škole izvan osnovnog obrazovanja i otkrili što većina roditelja smatra osnovnim prednostima časova klavira ili nekog drugog instrumenta:

– 85 odsto roditelja je otkrilo da su deca postala strpljivija, otpornija i uglavnom posvećenija tome da zadatke obave do kraja.

– 68 odsto smatra da deca koja uče da sviraju neki instrument istovremeno i nauče da zadatke mogu da završe na vreme, a ne da ih odlažu. Takođe, ranije nauče da koriste kalendare ili planere svog dana i nauče kako svoje obaveze da reše na vreme.

– 83 odsto smatra da su deca postala svesnija sebe, svojih mogućnosti i shvatila da svoj učinak i rezultate mogu i popraviti.

– 60 odsto roditelja smatra da su deca shvatila da moraju da budu svesna toga koliko vremena provode ispred najrazličitijih ekrana i kako to ograničiti.

– 71 odsto smatra da su deca zbog muzičkih instrukcija postala bolja u određivanju koje zadatke moraju da urade pre i kako moraju sami sebe kontrolisati u gubljenju vremena da bi im ostalo vremena za aktivnosti u kojima uživaju.

Istina, to istraživanje je platila jedna muzička škola za učenje gitare pa su možda rezultate istraživanja i pomalo usmeravali, ali sasvim je logično da su instrukcije iz nekog instrumenta zaista podsticaj da dete bude upornije i marljivije i bolje kontroliše koliko vremena provodi na pametnom telefonu ili kompjuteru.

Roditelji ih uče kako da se fokusiraju i izbegavaju različite zamke za odvlačenje pažnje

Nir Ejal, profesor sa Univerziteta Stamford, koji je napisao knjigu o tome kako kontrolisati svoju pažnju i sam izabrati svoj život,  smatra da s obzirom na stalno digitalno ometanje svetlima ili zvukom najrazličitijih poruka danas postaje najvažnije decu usmeriti da razvijaju upravo tu sposobnost koncentracije i ne podležu spoljnom ometanju.

A upravo je to ono što roditelji još uvek svoju decu ne uče. Ključno je da roditelji rano objasne deci zašto je važno ograničiti vreme ispred ekrana i onda im daju autonomiju da sami biraju i određuju svoje granice.

Ovaj naučnik izneo primer vlastite kćeri. Naime, kad je bila sasvim mala, on i njegova žena objasnili su joj da mora da ograniči vreme na tabletu da bi stigla da ide na bazen ili da se druži sa prijateljima.

Objasnili su joj i zašto autori videa i aplikacija koje je toliko privlače rade to upravo tako da je “privežu” za stolicu i da što duže ostane prikovana uz ekran.

Potom su je pitali neka im ona kaže koliko joj je vremena potrebno na kompjuteru ili tabletu dnevno i umesto da im odbrusi “ceo dan”, pristala je na “dva gledanja dnevno”.

Važno je da deca istinski shvate zašto je moraju da ograniče vreme ispred ekrana i da sami sebi postave jasne granice kojih će se držati sami, bez neprestanih svađa.

Važno je da su to njhova pravila koja su sami sebi postavili, da nisu nametnuta i da sprovođenje sami kontrolišu – objasnio je Ejal.

(24sedam.rs/pixabay)

About the author

Renata Kulic

Diplomirani novinar/žurnalista sa dugogodišnjim iskustvom u medijima. Za portal PRessSerbia.com piše nekoliko godina i to u rubrici "Lifestyle"

Dodajte komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

PRessSerbia VIDEO NEDELJE: TEYA DORA – RAMONDA

Prijatelji sajta

omladinska zadruga indeks
BG ONLINE

Kalendar

март 2024.
П У С Ч П С Н
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Odaberite vašu sledeću destinaciju



Booking.com

PRess Serbia