Booking.com
Travel

Najvažniji uticaji pandemije Covid-19 na turizam!

turizam covid

Pandemija korona virusa zahvatila je svet iznenada i imala je negativne posledice na ekonomije gotovo svih zemalja sveta. Zdravstvena kriza izazvala je ekonomsku krizu čije će se posledice i uticaji, stručnjaci prognoziraju, tek osetiti u punoj meri. A ovo su načini na koji je pandemija Covida-19 uticala na turizam!


 

Uticaji pandemije ne osećaju se u svim privrednim granama podjednako. Turizam spada u najpogođenije industrije u celom svetu, koje je Covid-19 devastirao. Da bi preživela ovaj izazov, travel industrija započinje veliku trasformaciju koja će je zauvek promeniti. Evo nekoliko najvažnijih promena koje nas u narednom periodu očekuju u turizmu.

Ljudi će zbog straha od zaraze putovati na bliske desinacije

Istraživanja pokazuju da se ljudi najviše interesuju za domaće destinacije i one u susednim zemljama. Neke zemlje, kakvo je Ujedinjeno Kraljevstvo, prave vazdušne mostove koje ih specijalnim avionskim linijama povezuju za određenim stranim destinacijama. Ipak, kao što se poslednjih nedelja može videti, virus je nepredvidljiv, a epidemija svakog trenutka može da bukne i da se otme kontroli, pa su i turisti, svesni ovoga, veoma suzdržani.

Zato je najlakše planirati odmor na domaćim i bliskim destinacijama. Posebno je važno da nije neophodno prelaziti više granica koje se tokom putovanja mogu iznenada zatvoriti.

Pravila i bezbednosne mere vezane za epidemiju mogu se veoma razlikovati od zemlje do zemlje. Ipak, očekuje se da će u skorijoj budućnosti hoteli i aviokompanije uvesti jedinstvene zdravstvene i bezbednosne standarde i protokole. Njihovo ispunjavanje će biti dokaz da mogu da brinu o svojim putnicima i gostima.

Manji broj putnika će povećati cenu međunarodnih letova

Različiti uticaji mogu biti odgovorni za mogući nestanak pristupačnih cena dugih međunarodnih letova. Prvi je već pomenut – iz zdravstvenih razloga putnici će se teže odlučivati za putovanje na daleke destinacije, pa će zato biti i manje putnika na dugolinijskim međunarodnim letovima. Aviokompanije će, da bi nastavile da posluju, morati na neki način da prihoduju, pa će najverovatnije biti prinuđene da povećaju cene karata.

Drugi faktor se tiče popunjenosti kabine, budući da se, zbog mera socijalnog distanciranja, od aviokompanija očekuje da popunjenost kabina drže na do 50%. Zbog ovoga bi cena mogla drastično da skoči, kako bi aviokompanije nadoknadile troškove zbog praznih sedišta.

Takođe, zbog predstojeće ekonomske krize čije razmere ni stručnjaci još uvek ne mogu da predvide, mnogi ljudi će iskusiti finansijsku nesigurnost. Daleka putovanja će biti među stvarima kojih će mnogi morati da se u narednom periodu odreknu. Ona će, kao nekada, ponovo postati dostupna uglavnom dobrostojećim, a masovni turizam verovatno više neće biti izražen. Prema procenama Svetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija, gubitak zbog pandemije u turizmu će iznositi najmanje 910 milijardi dolara. Mnoge destinacije koje zavise od turizma biće veoma pogođene. Zato se u u travel industriji sve nade polažu u skoro pronalaženje delotvorne vakcine.

Krstarenja će se značajno izmeniti

Trenutno u turizmu vlada neizvesnost u vezi sa tim kada će krstarenja ponovo biti moguća i kako će ona ubuduće izgledati. Ova grana travel industrije jedna je od najpogođenijih i neke velike cruising kompanije su već najavile da su na ivici bankrota. Ono što je sigurno kod ponovnog pokretanja krstarenja, je da će se za početak u funkciju vratiti mali broj brodova, zbog očekivano manje potražnje.

Takođe, dužina krstarenja biće smanjena, a biće i manji broj putnika na krizerima. Očekuje se da će česte zdravstvene provere i merenje temperature putnika postati redovna procedura tokom putovanja. Takođe, predviđa se ukidanje svima omiljenog švedskog stola. Zbog trenutne situacije, ne očekuje se poručivanje ni gradnja novih brodova u skoroj budućnosti. Uprkos neizvesnosti i neslavnim izbijanjima žarišta na kruzerima na početku epidemije, rukovodioci cruising kompanija nadaju se da će posao ponovo krenuti već početkom 2021 i da će negativni uticaji do tada početi da se ublažavaju.

Hoteli će uložiti sredstva u beskontaktne tehnologije i podizanje higijenskih standarda

Hoteli će svoje lobije organizovati tako da budu prostraniji, uvešće češća čišćenja soba i dezinfekciju kritičnih površina, a sredstva za dezinfekciju biće dostupna i gostima. U narednom periodu uložiće se sredstva u implementaciju novih tehnologija. Njihova svrha je smanjenje interakcije između zaposlenih i gostiju i podsticanje gostiju da bukiranje i čekiranje obave online, kao i da za poručivanje bilo kakve usluge koriste hotelske aplikacije i platforme.

Gosti mogu da očekuju i manje aktivnosti koje podrazumevaju rizične kontakte, kakve su korišćenje teretane, švedski sto i sl. Izbegavaće se gužve na recepciji i okupljanje gostiju u lobiju. U budućnosti, hoteli će morati da izbalansiraju potrebu gostiju da budu bezbedni i održavanje visokog nivoa usluge.

Manje gužvi oko turističkih atrakcija

Uticaji pandemije na turizam ne moraju biti samo negativni. Oni mogu podstaći i rešavanje gorućih problema, kakve su gužve na atrakcijama. Kako se turističke atrakcije budu otvarale, očekuje se usvajanje odgovarajućih preventivnih mera koje će smanjiti rizik od širenja zaraze virusom Covid-19. Neke od mera uključuju obavezno nošenje maski posetilaca i zaposlenih, obavezno merenje temperature na ulazu, socialno distanciranje tokom čekanja u redovima i sl. Očekuje se ograničavanje i kontrola broja posetilaca, česta čišćenja i dezinfekcija, a mnoge atrakcije će uvesti obavezno online zakazivanje termina posete.

Neizvesna budućnost velikih okupljanja

Mnogi veliki događaji su zbog izbijanja pandemije pomereni ili otkazani, a među najvećim su Olimpijada 2020, Oktoberfest i Kanski festival. Iako se organizatori nadaju da će se svi otkazani događaji održati 2021. godine u punom sjaju, već sada postaje jasno da je budućnost velikih događaja, koji privlače milionsku publiku iz celog sveta, neizvesna. Čak i manji događaji, kao što su lokani karnevali, koncerti i festivali teško su održivi jer zbog obaveznog održavanja socijalne distance može da im prisustvuje znatno manji broj ljudi, zbog čega se njihova isplativost dovodi u pitanje.

Još je komplikovanija situacija sa velikim događajima koji se oslanjaju na veliku posetu međunarodne publike. Zbog složenih pravila u vezi sa ulaskom u zemlju posetilaca iz različitih zemalja, malim brojem uspostavljenih međunarodnih letova i neprimenljivosti komplikovanih zdravstvenih i preventivnih mera na milionskoj publici, ovi masovni događaji se verovatno neće organizovati u dogledno vreme.

Najverovatnije, prvi veći događaji biće organizovani za domaću publiku, biće kraći (ne duži od jednog dana) i primaće ograničen, manji broj ljudi.

Uticaji epidemije Covid-19 na travel industriju su složeni i brojni, a neke od njih ćemo, nažalost, tek otkriti.

(travelmagazine/pixabay)

About the author

Renata Kulic

Diplomirani novinar/žurnalista sa dugogodišnjim iskustvom u medijima. Za portal PRessSerbia.com piše nekoliko godina i to u rubrici "Lifestyle"

Dodajte komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

PRessSerbia VIDEO NEDELJE: TEYA DORA – RAMONDA

Prijatelji sajta

omladinska zadruga indeks
BG ONLINE

Kalendar

март 2024.
П У С Ч П С Н
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Odaberite vašu sledeću destinaciju



Booking.com

PRess Serbia