Booking.com
Zanimljivosti

Kako su nastali matematički znaci?

matematika

Matematika je puna simbola – linije, tačke, grčka slova, kvadratni koreni i mnogi drugi. Stoga je normalno da nam ovo mnoštvo simbola bude pomalo zastrašujuće ali i da se pitamo kako su nastali matematički znaci i ko ih je izmislio baš takve kakve ih znamo u današnjem obliku.


Da li ste znali da je znak jednako prvi put nastao u 16. veku kada je matematičar Robert Rekord (Robert Recorde), nakon što mu je dosadilo da piše jednako je svaki put kada je to potrebno, počeo da koristi dve paralelne horizontalne crte jer je smatrao da ne postoji ništa što može biti više jednako?

Sombol  je najčešće usaglašen sa onim što predstavlja. Tako je znak za sabiranje (znak plus) potekao od latinskog znaka et (&) koji je značio i. Deo na etu koji se ukršta liči na iskrivljeni plus, zar ne? Međutim, postoje simboli koji su ipak nastali sasvim proizvoljno. To je slučaj sa znakom za faktorijale. Naime, matematičar Kristijan Kramp, počeo je da stavlja znak uzvika za faktorijale samo zato što mu je bio potreban znak koji se brzo piše za ovakve izraze.

Osim znakova, u matematici se koriste i slova. To su slova latinskog ili grčkog alfabeta, a najpoznatije slovo, slovo pi, označava specifične brojeve koji se često ponavljaju i čiji bi potpuni decimalni zapis bio nemoguć ili zamoran za pisanje. Iz tog razloga je danas nama pi konstantna vrednost od 3,14.

Što se tiče znakova za množenje i deljenje, oni su osmišljeni sa namerom da sažimaju ponovljene operacije u jedan izraz, pa tako znak za množenje (znak puta) skraćuje ponovno sabiranje istog broja i tako ne zauzima mnogo prostora. Dakle, simboli nam pružaju skraćena uputstva za računanje. Pritom, da li ste razmišljali šta bi bilo da simbola nema? U matematici bismo umesto njih danas imali samo redove slova, nešto poput teksta.

Na kraju, možemo lako zaključiti da su svi ovi simboli izumljeni, prisvojeni ili adaptirani od strane matematičara koji su želeli da izbegnu ponavaljanja ili korišćenje mnogo reči za pisanje matematičkih ideja. To je sasvim jasan cilj jer smo svedoci da z ljudskoj prirodi jeste pronalaženje rešenja za probleme i da olakšavanje život na svim poljima.

(redinfoportal/pixabay)

About the author

Renata Kulic

Diplomirani novinar/žurnalista sa dugogodišnjim iskustvom u medijima. Za portal PRessSerbia.com piše nekoliko godina i to u rubrici "Lifestyle"

Dodajte komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

PRess Serbia