Booking.com
Lepota i zdravlje Saveti

Kako proces zamrzavanja utiče na vitamine, minerale i vlakna u smrznutom povrću?

Zamrznuta hrana i covid 19!

U savršenom univerzumu, imate kućicu u prirodi i kraj nje svoju baštu. Izađete napolje po sunčanom danu i uberete divne i fenomenalno sveže proizvode koji u njoj rastu. Konzumirate ih odmah. U stvarnosti, živite u zgradi i liftom se spuštate do parkinga na kome je automobil ili stanica gradskog prevoza, pa idete na pijacu. I nije svaki dan sunčan jer imamo zimu kad ništa ne raste. Povrće koje ćete kupiti u marketu nema više onaj sastav s početka priče, jer do vaše obližnje samoposluge dolazi nekoliko dana ili nedelja nakon branja. Alternativa sirovoj, je smrznuta hrana. Postavlja se pitanje, kako proces zamrzavanja utiče na vitamine, minerale i vlakna u smrznutom povrću? 


 

U stvarnosti, živite u zgradi i liftom se spuštate do parkinga na kome je automobil ili stanica gradskog prevoza, pa idete na pijacu. I nije svaki dan sunčan jer imamo zimu kad ništa ne raste. Povrće koje ćete kupiti u marketu nema više onaj sastav s početka priče, jer do vaše obližnje samoposluge dolazi nekoliko dana ili nedelja nakon branja.

Stajanje na vazduhu (oksidacija) i rad enzima u povrću, izazivaju kvarenje. Jedno od rešenja je potraga za “što lokalnijim” dobavljačima – jer kad je sveža hrana u pitanju kupovina lokalno prizvedene hrane i hrane koja je u sezoni igra važnu ulogu.

U nedostatku sopstvene bašte i lokalnih dobavljača, koji beru danas za sutra, biramo između ova dva:

  • Povrće i voće koje ostaje u svežem stanju, često se bere pre punog zrenja – a ono tek kada je potpuno zrelo ima najviše minerala i vitamina. Berbe se, dakle, desi ranije, pa povrće i voće u kontrolisanim uslovima, tokom transporta, nastavlja da zri.
  • Povrće i voće koje se zamrzava, bere se kad je potpuno zrelo jer nema bojazni od kvarenja tokom transporta. Već je zaleđeno, a pre toga blanširano.

Koliko god imali naviku da samo diskutujemo o tome šta se dešava na njivi i čime se povrće tretira – jasno je da način distribucije namirnica predstavlja još jednu izuzetno važnu stavku, koju treba razmatrati kada pričamo o kvalitetu i hranljivosti namirnica. Nego, čemu to blanširanje?

Povrće se pre zamrzavanja blanšira – i to samo 2 sata nakon branja. Čak i ako se za ta 2 sata s njim neće desiti ništa u smislu kvarenja, postupak je neophodan. On se sprovodi na temperaturama od oko 70 pa maksimalno 90 stepeni i to izuzetno kratko: par sekundi do nekoliko minuta.

Time enzimi koji stvaraju mirise i utiču na kvarenje postaju neutralisani, a eliminiše se i dobar deo bakterija. Zatim se povrće zamrzava. Takođe, ukoliko se povrće ne bi blanširalo, gubitak vitamina bi bio još veći tokom skladištenja, jer enzimi degradiraju neke vitamine.

Kada je samo zamrzavanje u pitanju, industrija ima način da zamrzavanje bude izuzetno brzo, što je velika prednost u odonosu na naše kućne uređaje. Ovo je još jedan način očuvanja nutrijenata.

Da li se prilikom zamrzavanja gube vitamini i minerali?

Minerali su praktično neuništivi. Ne možete ih “ubiti” ni jakim hemikalijama, pa čak ni kremiranjem. Svi minerali koji postoje u voću i povrću, pa i mesu i morskim plodovima – prilikom zamrzavanja ne nestaju.

Zamrzavanjem se, dakle, ne gube minerali. Kad je gubitak minerala u pitanju, više bi trebalo da se plašite kuvanja. Naime, minerali prilikom kuvanja mogu da “pobegnu” u vodu. Zato je kuvanje na pari dobra stvar, ili ispijanje supe u kojoj je bilo kuvano povrće.

Vitamini su druga priča…

Vitamin C se najlakše uništava i jako je osetljiv. Degradira odmah nakon branja i potrebno je samo 1-2 dana stajanja u gajbicama ili na policama da iz voća i povrća “ispari” polovina vitamina C. Kratko blanširanje i zamrzavanje može da utiče na gubitak vitamina C – ali će to zavisiti od vrste povrća i načina obrade. Zato, kada je smrznuta hrana u pitanju, treba birati renomirane firme koje su moderno opremljene i mogu u kratkom roku kvalitetno da obrade hranu.

Vitamin  C je jednostavno uvek osetljiv, mada – i stajanjem na policama i zamrzavanjem – ostaje ga dovoljno.

Koliko god on bio važan – teško da u našem okruženju možete naći nekoga ko ne unosi dovoljno C vitamina. Još preciznije, deficit vitamina C u modernom društvu skoro da ne postoji.

Vitamini B grupe su manje osetljivi od vitamina C, ali nisu toliko izdržljivi kao vitamini topivi u mastima.
Ono što će vas iznenaditi je da su glavni izvori vitamina B životinjski – a ne biljni (žitarice i povrće). Glavni izvori vitamina B su džigerice, pastrmka, svinjetina, crveno meso, mahunarke, masne ribe, kuvana jaja… Manje-više, ispada da B vitamini nisu u fokusu kad je u pitanju povrće, pa bilo ono sveže ili smrznuto.

Kada pomenemo vitamine topive u mastima  (A, D, K, E), treba da znamo da su oni najotporniji, pa na njih blanširanje i zamrzavanje skoro i da ne utiču.

Vlakna i antioksidansi

Ne jedemo povrće samo zbog vitamina i minerala već i zbog vlakana i antioksidanasa.

Znamo koliko su vlakna bitna i da ih moderan čovek ne unosi dovoljno. Zato je ovo najvažnija stvar u celoj priči: zamrzavanje nema apsolutno nikakvog efekta na vlakna.

Ili još preciznije, lagano zamrzavanje u kućnim zamrzivačima može da utiče na to da se molekuli vode pretvore u led, tako povećaju volumen, pa povrće postane “muljavo” kad krenete da ga kuvate. Ali, ako vakumirate pre toga ili se smrzne u profesionalnim mašinama za brzo zamrzavanje (dakle industrijski) – sva biljna vlakna ostaju tu gde su i bila, i to bez “muljavog” efekta.

Zamrznuto povrće, koje je uvek pri ruci i ne može lako da se pokvari ne samo da štedi vreme, već omogufćava da se hranite zdravije I unosite vise vlakana.

Šta kažu istraživanja?

Studije koje porede svežu i smrznutu hranu umeju da daju različite rezultate. Nije lako za poređenje uzeti iste proizvode s istih njiva – a znamo da tlo utiče na količine minerala i vitamina u hrani. Neke studije biraju sveže ubrane proizvode, dok druge selektuju “pokusne kuniće” u supermarketima. Nisu isti ni načini na koji se proizvodi blanširaju, zamrzavaju i skladište, pa i to utiče na rezultate.

Merenje definitivno nije lak posao.

  • Najveći broj studija ukazuje na to da se nutritivni sastav svežeg i smrznutog ne razlikuje preterano ako su bili ispunjeni svi uslovi za pravilan transport sveže robe.
  • Studijama je najviše potvrđeno da se vitamin E i vlakna ne gube smrzavanjem, a količina antioksidanasa ostaje slična, što je veoma važno.

U dobre navike uvek spadaju pijaca subotom i pun zamrzivač smrznutog povrća.

I kada se dese manji gubici nutrijenata, sigurno je:
smrzavanje neće imati nikakav negativan impakt na zdravlje.

Sve u svemu, nikako nemojte da preskočite subotnji odlazak na pijacu – posebno zbog salata, sireva, pečurki… Takođe, kada otvorite kesicu smrznutog povrća i spremite ručak deci, ne treba da brinete – jer niste pogrešili.

Niste pogrešili jer je očito najgora stvar na svetu koju možete uraditi da ne jedete dovoljno povrća. Povećajte te količine, jer je lako i dostupno tokom svih 12 meseci. Čak i kada ste lenja osoba koju mrzi da ide u nabavku, pere i secka.

Ako napunite zamrzivač i tako preskočite pekaru ili usputnu brzu hranu – samo ćete sebi učiniti uslugu.

(vitkigurman.rs/pixabay)

About the author

Renata Kulic

Diplomirani novinar/žurnalista sa dugogodišnjim iskustvom u medijima. Za portal PRessSerbia.com piše nekoliko godina i to u rubrici "Lifestyle"

Dodajte komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

PRessSerbia VIDEO NEDELJE: TEYA DORA – RAMONDA

Prijatelji sajta

omladinska zadruga indeks
BG ONLINE

Kalendar

март 2024.
П У С Ч П С Н
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Odaberite vašu sledeću destinaciju



Booking.com

PRess Serbia