Srpska pravoslavna crkva obeležava danas praznik svetitelja i velikog podvižnika hrišćanske vere Kirjaka Otšelnika, ali je i u srpskom narodu ovaj dan poznat nevezano za ovog sveca – kao Miholjdan.
Danas je umnogome neobičan dan – Miholjdan kao praznik vekovima unazad obeležavaju na isti dan (12. oktobra po Gregorijanskom i novojulijanskom kalendaru a 29. septembra po starojulijanskom), katolici, pravoslavni i protestanti širom Evrope.
Po tome je ovaj datum jedinstven među hrišćanima raznih kongregacija.
Neko indirektno “opravdanje” za ime u pravoslavnom kalendaru je spominjanje osveštanje bazilike Svetog Mihaila u okolini Rima, ali je verovatnije (osporavano) tumačenje koje je dao Vuk Stefanović Karadžić u svom “Riječniku”.
Tamo je srpski reformator kazao da je Miholjdan u narodu primljen pod uticajem katoličke crkve (jer Svetog arhangela Mihaila SPC slavi 20. novembra – Aranđelovdan), koja je naročito imala snažno delovanje na Srbe koji su od Turaka izbegli u Austro-Ugarsku, te da je prećutno i Srpska pravoslavna crkva prihvatila ovaj običaj.
Za razliku od mnogih drugih crkvenih praznika, kada se “zabranjuje ovo ili ono”, narod kaže da na današnji dan baš treba raditi – ali ne u kući.
Taj običaj potiče iz vremena kada su se početkom oktobra obavljali poslednji poljoprivredni radovi pred početak zime, tako da su sve snage bile uprte u te poslove, a oni kućanski mogu da sačekaju i zimsko vreme.
Postoji i verovanje da se na Miholjdan ne treba venčavati.
I ovo je verovanje takođe utemeljeno na tome da svatovi ne bi mogli da okupe goste jer su svi zauzeti drugim poslovima za pripremu za zimu.
Današnji dan se naziva i mišji dan.
Veruje se da će miševi i druge poljske životinjice uginuti na današnji dan ako dotle u svoja skloništa nisu dopremili hranu za preko zime. Shodno tome Miholjdan se smatra i danom posle kojeg treba polako početi sa pripremom zimnice.
U Boki Kotorskoj, Miholjdan zovu još i gospodski praznik, jer su ga slavile čuvene pomorske porodice tog kraja, a mornari na ovaj dan nikada nisu isplovljavali na more kako ne bi uvredili sveca.
Srpski narod veruje i da su rođeni na ovaj dan posebno nadareni i da će imati mnogo sreće u životu.
Prema narodnom verovanju, tek posle Miholjdana nastupa prava jesen, iako ona kalendarski već uveliko traje.
Uz Miholjdan su vezane i velike Zadušnice i svi hrišćani na sam dan slave ili u subotu posle njega, odlaze na groblje da upale sveće svojim precima i preminuloj rodbini.
Prema navodima etnologa Mileta Nedeljkovića (“Srpski običajni kalendar”), najzanimljivije svetkovine na Miholjdan zabeležene u jugoistočnoj Srbiji i Rumuniji.
Žitelj Dunavske klisure, okoline Donjeg Milanovca, Majdanpeka, Negotina, i njihovi susedi iz Moldavije i Vlaške, na Miholjdan praznuju i takozvani Tejkindan, posvećen ženskim demonima Tetkama (tri starije žene u crnini koje donose velike epidemije poput gripa, boginja, kolere…).
Sveti Kirijak rođen je u Korintu krajem četvrtog veka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina.
Čitajući Sveto pismo, vrlo rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gde je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu.
Boravio je u više manastira, posvećen hrišćanskoj veri i boreći se protiv jeresi. Predanje kaže da je bio krupan i snažan čovek, iako je ceo život proveo u strogom postu.
Pred kraj života boravio je u monaškoj porodici Svetog Haritona, gde su monasi jeli jedanput dnevno, i to po zalasku sunca. Kirijaka su monasi poštovali kao iscelitelja i utešitelja bolesnih i nevoljnih.
Poživeo je 109 godina i upokojio se 557. godine u pustinji, gde je proveo starost i poslednje godine života.
U pravoslavnom kalendaru se na ovaj praznik pominje i osveštanje bazilike Svetog Mihaila u okolini Rima, što je i objašnjenje za naziv praznika.
Sveti Kirjak je zaštitnik i slava mnogih srpskih domova. Slavi se u Boki Kotorskoj kao zaštitnik pomoraca, a u pojedinim srpskim selima održavaju se zavetine i organizuju litije.
Foto: Pixabay
Izvor: PRessSerbia/Wikipedia
Dodajte komentar