Booking.com
Beograd Društvo News

Beograd nekad i sad: Urbanističke izmene koje su transformisale prestonicu

Beograd nekad i sad: Urbanističke izmene koje su transformisale prestonicu
Pixabay

Po današnjem Trgu Republike nekada su konji vukli taljige i prostirale se tramvajske šine. Terazijska česma stajala je nasred Terazija da bi potom bila premeštena u portu crkve na Topčideru, a zatim vraćena ispred hotela “Moskva” gde joj je i danas mesto.


Beograd je tokom svoje burne istorije i razvoja doživljavao razne promene. Koje su to velike urbanističke izmene koje su transformisale prestonicu? Koje se zanimljive priče vezuju uz te transformacije koje su se dešavale našem glavnom gradu? Predstavljamo vam Beograd nekad i sad.

Slavija: nekada lovište, danas kružni tok

Da li ste znali da je današnji Trg Slavija bio lovište? Istina je da su sve do 1880. tu Beograđani lovili divlje patke u području koje je tad bilo – močvara. Škotski preduzetnik Makenzi koji je na tom mestu posedovao parče zemlje započeo je uređenje trga, a kraj u kojem je parcele prodavao stanovnicima Beograda nazvan je Englezovac (iz razloga što je Makenzi u Beogradu bio poznat kao “Englez”).

Slavija je ime dobila po istoimenoj kafani na mestu nekadašnjeg bioskopa “Slavija”, na čijem je mestu danas JKP Parking servis. Prvi Mek Donalds restoran na području istočne Evrope otvoren je upravo ovde 1988., u velelepnoj zgradi u Deligradskoj u kojoj su nekada živeli viđeniji stanovnici Beograda, a tu je osnovan i fudbalski klub “Slavija”. Danas trg krasi muzičko-svetlosna fontana, a rekonstruisana je i vodovodna mreža i omogućeno da tramvaji mogu da saobraćaju Ruzveltovom i preko Trga Slavija. Uređen je plato ispred Narodne banke, a pomereni pešački prelazi sada su bezbedniji.

Promena imena, prvi Mek i brza vožnja

Tokom Drugog svetskog rata na Slaviji je izgrađen kružni tok. Godine 1947. Slavija menja ime u Trg Dimitrija Tucovića i biva postavljena bista ovom velikom srpskom socijalisti da bi posle petooktobarskih promena bio vraćen stari naziv trga. Uz Slaviju se vezuje i deset prolećnih večeri lude vožnje koju je 1980. Beograđanima priredio tada nepoznati i neuhvatljivi mladić u ukradenom belom poršeu, a čiji je poduhvat ušao u legendu o “beogradskom fantomu.”

Terazije naseljene “na silu”

Za vreme Turaka, ovde su održavani vašari i stočne pijace, a Turci su i kumovali imenu najpoznatijeg beogradskog trga postavljanjem velikih kula odnosno terazija za vodu. U vreme Miloša Obrenovića današnji trg Terazije i njegova okolina bio je nenaseljen. Zanatlije koje su radile sa otvorenim plamenom trebalo je preseliti iz njihovog trošnog naselja u kojem bi kuće mogle lako planuti. Knez Miloš Obrenović je stoga obećao besplatne placeve uz uslov da za godinu dana taj plac i ograde. Ukoliko to ne učine, za njih je čak bila predviđena kazna batinama.

Put od bednog do živahnog naselja: Jatagan-mala

Jatagan-mala bilo je prvo ilegalno izgrađeno beogradsko naselje koje se prostiralo na teritoriji oko današnjeg Prokopa, Karađorđevog parka i područja ispod današnjeg Kliničkog centra. Naselje je postojalo između dva svetska rata da bi potom urbanizacijom Mostarske petlje polako nestajalo, a izgradnjom auto-puta i bilo potpuno uklonjeno.

Jatagan-mala je nastanjivana “preko noći” i u njoj je siromašni sloj koji je pripadao različitim profesijama podizao straćare. Naselje nije imalo ni struju ni kanalizaciju, a u njemu su vladali izuzetno loši higijenski uslovi. Tokom vremena, od naselja nastalog iz bede, Jatagan-mala je prerasla u uređenije mesto za život u kojem postoje dućani, berbernice, bakalnice, pekare, kafane, narodna kuhinja i pijaca. Prva etapa rušenja nastupila je 1931. a potom i druga 1939. da bi bila potpuno raseljena 1960-ih godina prilikom organizacije Konferencije nesvrstanih.

Po čemu je poznato ovo “divlje” naselje?

Osim zanimljivih priča koje se vezuju uz ime nekadašnjeg naselja (yatagan – vrsta noža i mahala – četvrt, kvart, tur.) a one govore o tome da je nastanjivano uz pomoć jatagana otimanjem opštinskog zemljišta, da su njeni stanovnici za izgradnju udžerica koristili jatagan, kao i da je prilikom iskopavanja temelja pronađen misteriozni jatagan, o ovom naselju je režiser Dušan Makavejev snimio istoimeni film, a predstavlja i mesto radnje serije Senke nad Balkanom.

Od rugla do Beograda na vodi

Močvara, železničke šine, ljudi koji žive u vagonima i barakama bez kanalizacije – tako je nekad izgledao kraj na desnoj strani savske obale. Projekat “Beograd na vodi” potpuno je transformisao obalu – podignut je najsavremeniji stambeni kompleks, kao i tržni centar Galerija. Ovaj urbanistički potez kojeg smo savremenici potpuno je izmenio desnu obalu Save.

Beogradu će doneti još i Sava promenadu, rekonstrukciju Hercegovačke ulice, novi bulevar, okretnicu i nekoliko autobuskih trasa. Osim toga, prestonica je dobila i park površine 27.000 kvadrata koji obuhvata dečja igrališta, sportske terene, amfiteatar i prostor za piknik. Kako je najavljeno, ovaj veliki projekat će gradu obezbediti i dve nove škole, medicinsku ustanovu i 4 vrtića, a nekadašnja ložionica postaće objekat kulture.

Nakon što smo vas provozali “beogradskim vremeplovom” kroz urbanističke promene koje su doživeli pojedini prestonički delovi, naselja i trgovi, verujemo da ih više nećete gledati istim očima. Ovo su bile samo neke od interesantnih priča iz istorijskih spisa o srpskoj prestonici, a ima ih toliko da ne bi stale u jedan članak. Ostaje da se vidi kako će se beogradske ulice i naselja u budućnosti menjati i šta će nam te promene doneti.

Foto: Pixabay

Izvor: PRessSerbia

About the author

Marija P.

Diplomirani profesor srpskog jezika i književnosti sa višegodišnjim radnim iskustvom u brojnim domaćim medijima.
Najviše je zastupljena u rubriikama vesti, društvo i biznis.

Dodajte komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

PRessSerbia VIDEO NEDELJE: TEYA DORA – RAMONDA

Prijatelji sajta

omladinska zadruga indeks
BG ONLINE

Kalendar

март 2024.
П У С Ч П С Н
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Odaberite vašu sledeću destinaciju



Booking.com

PRess Serbia