Booking.com
Saveti Lifestyle Reč psihologa

8 najčešćih roditeljskih grešaka: Ovako loše utičete na život vašeg deteta

Kakve karakteristike imaju najmlađa, srednja i najstarija deca?

Ovo su neke negativne situacije koje će uticati na život vašeg deteta kada odraste.


Odgovorni roditelji će učiniti sve da odgaje srećno i uspešno dete, ali ponekad im to ne uspe. Greške u roditeljstvu mogu da dovedu do toga da deca počnu da analiziraju događaje koji se dešavaju oko njih i da stvore određeni pogled na svet koji će imati veliki uticaj na njihovu budućnost.

Ne pokazujete detetu da ga volite

Za malog čoveka, njegovi mama i tata su najvažniji ljudi na celom svetu. Šta se dešava kada dete ne oseća ljubav svojih roditelja? Njihovo samopouzdanje mnogo ispašta i oni počinju da ne vole sebe. Kao rezultat toga, neki ljudi pokušavaju da se promene uz pomoć plastične hirurgije kada odrastu.

Za razliku od njih, postoje i oni koji će pokušati svojoj deci da pruže svu ljubav i previše brinu o njima. Ovo će dovesti do toga da počnu previše da kontrolišu svoju decu, koja će takođe postati nesrećna.

Pokušavate da kontrolišete sve

Zašto roditelji treba da grade odnos sa svojom decom bez stalne kontrole? Roditelji ponekad zaboravljaju da su njihova deca odrasla i nastavljaju sve da rade za njih. Ova deca ne odrastaju emocionalno i imaće problema u vezama kasnije.

Ona će nastaviti da misle da se ceo svet vrti oko njih. Takođe, ona neće biti u stanju da izgrade zdrave odnose, jer ne mogu samostalno da donose odluke i samo razmišljaju o sebi, a takav stav će svakako dovesti do konflikta.

Mališani koji su puno vremena provodili pred ekranima imali su u kasnijem periodu lošije rezultate na testovima koji procenjuju razvoj deteta, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu JAMA pediatriks. Istraživanje je pokazalo direktnu povezanost između vremena provedenog pred ekranima kod dece starosti od dve do tri godine i njihovog kasnijeg razvoja u dobi od tri do pet godina. Vreme provedeno pred ekranima utiče na razvoj komunikacije, motoričkih veština, sposobnost rešavanja problema i društvenih izazova. Zaključci su doneseni na osnovu posebnog alata za praćenje. Američka akademija za pedijatriju preporučuje da se deci starosti od dve do pet godina ograniči vreme koje provode pred ekranima i to na jedan sat kvalitetnog programa dvevno. „U proseku su deca, obuhvaćena našim istraživanjem, sedela pred ekranima dva do tri sata dnevno. To znači da je većina dece prekoračila pedijatrijske smernice”, rekla je autorka istraživačkog rada Šeri Medigan sa Univerziteta Kalgari. Upozorila je da se roditeljska dozvola deci, da sede pred ekranima satima, može uporediti sa davanjem bezvredne hrane. „Dopuštenja u malim dozama su u redu, ali višak vremena provedenog pred ekranom ostavlja posledice na vašu decu”, kazala je Medigan. Američka akademija za pedijatriju navodi da je za svu decu i mlade potrebno najmanje osam sati sna, jedan sat fizičke aktivnosti i što manje vremena provedenog uz ekrane. Deca svih uzrasta u Sjedinjenim Američkim Državama provode, prema pisanju Si-En-En-a, ukupno od pet do sedam sati dnevno ispred ekrana, uključujući gledanje televizije, rad na računaru ili igranje video-igrica.
Foto: Profimedia

Ne ohrabrujete dete da samo donosi odluke

Kada roditelji donose odluke za svoju decu, oni im ne dozvoljavaju da budu nezavisna. Svako dete bi trebalo da ima pravo na izbor (uz podršku i u skladu s njegovim godinama).

Nemogućnost donošenja odluka čini ljude nesposobnim za rešavanje problema i uvek će im trebati neko ko će im pomagati. Njima neće biti lako da nađu svoje mesto u ovom svetu zato što i ne znaju šta žele.

Stalno se svađate pred njima

Ako se roditelji konstantno raspravljaju, deca mogu da misle da su ona kriva. Oni ne razumeju šta se dešava i misle da je sva krivica na njima.

Ovakvi ljudi obično pokušavaju da izbegnu različite sukobe ili, naprotiv, zlostavljaju druge. U budućnosti, devojke će nesvesno pokušavati da pokažu muškarcima da su jače, a mladići obično ponavljaju ponašanje svojih očeva. Pored toga, oni često razumeju da je ono što rade loše i kao rezultat toga mogu da razviju probleme zavisnosti.

Zahtevate nemoguće

Dete veruje odraslima u svom životu, posebno njihovim roditeljima, i trudi se da učini sve što mu se kaže. Ako ne uspe, počinje da misli da je gubitnik koji ne zaslužuje da bude voljen.

Sa takvom vrstom osobe gotovo je nemoguće živeti. Oni će uvek biti previše fokusirani na uspeh. Ako ne uspeju da daju sve od sebe (po njihovom mišljenju), osećaju se nesrećno, pa čak i depresivno. Ovi ljudi takođe obično pokušavaju da spreče članove njihovih porodica da budu srećni.

Mališani koji su puno vremena provodili pred ekranima imali su u kasnijem periodu lošije rezultate na testovima koji procenjuju razvoj deteta, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu JAMA pediatriks. Istraživanje je pokazalo direktnu povezanost između vremena provedenog pred ekranima kod dece starosti od dve do tri godine i njihovog kasnijeg razvoja u dobi od tri do pet godina. Vreme provedeno pred ekranima utiče na razvoj komunikacije, motoričkih veština, sposobnost rešavanja problema i društvenih izazova. Zaključci su doneseni na osnovu posebnog alata za praćenje. Američka akademija za pedijatriju preporučuje da se deci starosti od dve do pet godina ograniči vreme koje provode pred ekranima i to na jedan sat kvalitetnog programa dvevno. „U proseku su deca, obuhvaćena našim istraživanjem, sedela pred ekranima dva do tri sata dnevno. To znači da je većina dece prekoračila pedijatrijske smernice”, rekla je autorka istraživačkog rada Šeri Medigan sa Univerziteta Kalgari. Upozorila je da se roditeljska dozvola deci, da sede pred ekranima satima, može uporediti sa davanjem bezvredne hrane. „Dopuštenja u malim dozama su u redu, ali višak vremena provedenog pred ekranom ostavlja posledice na vašu decu”, kazala je Medigan. Američka akademija za pedijatriju navodi da je za svu decu i mlade potrebno najmanje osam sati sna, jedan sat fizičke aktivnosti i što manje vremena provedenog uz ekrane. Deca svih uzrasta u Sjedinjenim Američkim Državama provode, prema pisanju Si-En-En-a, ukupno od pet do sedam sati dnevno ispred ekrana, uključujući gledanje televizije, rad na računaru ili igranje video-igrica.
Foto: Profimedia

Učite dete da bude poslušno

Nažalost, kontrolisanje detetovih želja je normalna pojava. Roditelji često kažu svom detetu da ide da gleda TV ili da igra video-igru da ih ne bi uznemiravalo. U redu je ako se ove situacije ne dešavaju često, ali po pravilu to ne bi trebalo da se dešava redovno. Cilj svakog roditelja treba da bude da podigne osobu koja je sposobna da samostalno živi u svetu i donosi sopstvene odluke, prateći sopstvene potrebe i vrednosti.

Ovakvi ljudi obično ne mogu da žive normalan samostalan život i pretvore se u zavisne odrasle osobe. Oni takođe ne razumeju šta žele i to utiče na njihovo zdravlje i izaziva različite bolesti zavisnosti.

Otac ne obraća dovoljno pažnje na dete

Nedostatak očeve pažnje utiče na buduče živote dečaka kao i devojčica. Radi se o onim porodicama u kojima očevi jednostavno ne posvećuju dovoljno pažnje svojoj deci ili jednostavno postoje i to je to. Hrabrost deteta i njegov lični razvoj zavisi od očeva. Šta se dešava kada deca ne dobiju dovoljno pažnje?

Dečak može da se ponaša na isti način kao i njegov otac. A devojke obično imaju poteškoća u izgradnji romantičnih odnosa. Stvar je u tome što žene biraju muškarce koji liče na njihove očeve. Žele da imaju srećnu porodicu, ali njihovo iskustvo iz detinjstva čini ih sumnjičavim prema muškarcima.

Omalovažavate dete zbog njegovih osećanja

Ponekad se deca uznemire zbog stvari koje odraslima izgledaju glupo. Pa umesto podrške, oni dobijaju procenu poput „To je loše“, „To je dobro“ ili „Dečaci ne plaču“ ili naređenja kao „Prestani da plačeš“ ili „Ne ljuti se“. Tako se omalovažavaju dečja osećanja i emocije.

Što više osoba razume i što bolje kontroliše svoja osećanja, to je ta osoba otpornija. Ovo je takođe važno kada je u pitanju donošenje odluka. U odraslom životu ovi ljudi ne mogu da dele svoje emocije i potiskuju svoj bes dok ne “eksplodiraju”.

Foto: Profimedia

Izvor: PRessSerbia/B92

About the author

Marija P.

Diplomirani profesor srpskog jezika i književnosti sa višegodišnjim radnim iskustvom u brojnim domaćim medijima.
Najviše je zastupljena u rubriikama vesti, društvo i biznis.

Dodajte komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

PRessSerbia VIDEO NEDELJE: TEYA DORA – RAMONDA

Prijatelji sajta

omladinska zadruga indeks
BG ONLINE

Kalendar

април 2024.
П У С Ч П С Н
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
2930  

Odaberite vašu sledeću destinaciju



Booking.com

PRess Serbia