Booking.com
Lifestyle Društvo News

SREĆAN BOŽIĆ: Mir Božji, Hristos se rodi!

SREĆAN BOŽIĆ: Mir Božji, Hristos se rodi!

 

Predstavljamo vam običaje i sve što prati najradosniji hrišćanski praznik


SREĆAN BOŽIĆ: Mir Božji, Hristos se rodi!

Danas slavimo najradosniji hrišćanski praznik – Božić,dan rođenja Isusa Hrista. PRess Serbia Vam želi da u veselju, sreći i zdravlju provedete najradosniji hrišćanski praznik, uz kratak podsetnik šta bi valjalo raditi, i zašto.

Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista, i simboličan je praznik rađanja novog života, dece i detinjstva, roditeljstva i porodice.

Obeležen je brojnim običajima koji imaju jedan osnovni smisao – da se sačuva i uveća porodica i imanje domaćina.

Domaćin i svi ukućani na Božić oblače najsvečanije odelo, i odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju. Posle službe u crkvi se prima nafora i prvo se ona uzima na Božić. Ljudi se pozdravljaju rečima: “Hristos se rodi!”.

Otpozdrav na ove reči je: “Vaistinu se rodi”. Nećete se obrukati ni ako nekog pozdravite sa “Hristos se rodi!”, ali ipak, ne bi trebalo zaboraviti na izgovaranje reči “Mir Božji”.

Ovaj način pozdravljanja, ako niste znali, treba koristiti sve do Bogojavljenja, 19. januara.

SREĆAN BOŽIĆ: Mir Božji, Hristos se rodi!

Na Božić, rano pre podne, u kuću dolazi specijalni gost, koji se obično dogovori sa domaćinom, a može biti i neki slučajni namernik, i on se posebno dočekuje u kući, i zove se položajnik. Položajnik pozdravi dom Božićnim pozdravom, ljubi se sa ukućanima i odlazi kod šporeta. Otvara vrata na šporetu ili peći, ranije na ognjištu, džara vatru i govori zdravicu:

– Koliko varnica, toliko srećica, Koliko varnica toliko parica (novca). Koliko varnica toliko zdravlja i veselja, Amin, Bože daj.

Domaćica posle toga posluži položajnika, i daruje ga nekim prikladnim poklonom. On je čovek, koji na Božić, i za celu narednu godinu donosi sreću u kuću.

Za vreme Božića posebna pažnja se poklanja žitu, odnosno poslednjem požnjevenom klasju od čijeg su žita nekada spremani obredni hlebovi.

Tako rano ujutro na Božić, domaćica zamesi testo od kojeg peče pogaču, koja se zove česnica. U nju se stavlja metalni novčić – zlatni, srebrni ili obični, odozgo se bode grančicom badnjaka, i ta česnica ima ulogu slavskog kolača na Božić. Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gde je već postavljen Božićni ručak.

Takođe, praktikovalo se da se voda koja se koristila za pranje suda u kojoj je mešena česnica koristi se za zalivanje voćki, jer će tako bolje roditi, ili se, u gradskim uslovima, njome zaliva saksijsko cveće, da lepše cveta. Testo koje ostane na rukama domaćice posle mešenja česnice takođe se stavlja na voćke, da bi dale više ploda.

Običaj je da se na prvi dan Božića ne ide u posete. Ako na Božić pada sneg veruje se da će godina biti rodna, a kako se napolju zabelelom (ponegde i previše, pa je morala da interveniše i Žandarmerija) možemo se nadati dobroj godini.

Na Božić a nikako ne valja ni za ljude, ni za stoku, ni za letinu da na Božić bude jugovina ili kiša.

Dobro je na Božić, posle ručka, otpočeti neki rad. Veruje se da će ljudi tada biti vredni i da će im poslovi ići od ruke.

Za vreme Božića ne daju se stvari iz kuće, nema veresije.

Ljudi se mire i praštaju jedni drugima.

Pored Srpske pravoslavne crkve, rođenje Hristovo danas slave i ruska i gruzijska crkva, zatim, kanonski nepriznate makedonska i crnogorska pravoslavna crkva. Po Julijanskom kalendaru slave i Jerusalimska patrijaršija, Kopti i manastiri na Svetoj gori u Grčkoj. Grčka, rumunska i bugarska pravoslavna crkva prešle su na novi kalendar, ali one nisu prihvatile Gregorijanski kalendar, već revidirani Julijanski kalendar, po predlogu naučnika Milutina Milankovića.

Foto:Sinisa Kraljevic

PRessSerbia

About the author

Sinisa Kraljevic

Diplomirani inženjer menadžmenta ,novinar i osnivač sa dvadesetogodišnjim iskustvom u medijima

Dodajte komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

PRess Serbia