Booking.com
Lifestyle Lepota i zdravlje Zanimljivosti

Sintezija – Pojava koja i dalje intrigira naučnike!

Značaj boja i kako one utiču na naše ponašanje!

Da li vam je poznata pesma „Samoglasnici” Artura Remboa, u kojoj on bojama, zvukovima i slikama predstavlja vokale? Upravo je ova simbolistička pesma primer za pojavu koja se zove sinestezija!


 

Neki ljudi ne posmatraju svet oko sebe samo gledajući, mirišući, slušajući i osećajući. Oni spajaju različita čula i na taj način mogu da čuju boje kada ih ugledaju ili mogu da osete ukus brojeva. Ta naročita sposobnost doživljavanja senzacija jednog čula drugim čulom naziva se sinestezijom. Naučnici, međutim, još uvek ne znaju kako sinestezija, za koju se zna već 130 godina, nastaje i kako se kod jedne grupe ljudi ispoljava a kod druge ne.

Ono od čega su pošli naučnici sa Maks-Plank Instituta za psiholingvistiku iz holandskog Najmegena, pokušavajući da objasne ovu fascinantnu igru čula, jeste činjenica da se sinestezija pojavljuje među generacijama iste porodice. To navodi na zaključak da porodično nasleđe igra veliku ulogu.

Oni su izučavali ovaj fenomen ispitujući tri porodice. U ovim porodicima najmanje tri generacije su imale pet ili više članova koji su bili u stanju da iskuse sineseziju, odnosno koji su povezivali tonove sa bojama.

Istraživanje je pokazalo da postoji 37 gena koji mogu da se dovedu u vezu sa pojavom sinestezije. Međutim, nisu svi ovi geni mutirali u okviru ovih porodica, kažu naučnici tima Simona Fišera za časopis „Pnas“. Šest gena od svih 37 smatraju se posebno interesantnim. 

Naime, ovi geni imaju određenu funkciju u toku ranog detinjstva. Oni su deo neurološkog procesa koji osigurava formiranje i usklađivanje nervnih nastavaka. Pritom se nervne ćelije spajaju sa ćelijama i u drugim delovima mozga. Ovakvi geni su aktivni i u vizuelnom i akustičkom sistemu.

Mnogo toga može da doprinese jačanju određenih veza između nervnih ćelija u odnosu na druge, govore naučnici. Na primer, to može prouzrokovati dužina i pozicija nervnih vlakana, neobično razgranjavanje i druge promene u obliku veza.

Istraživanje je pokazalo kako genetske razlike mogu da utiču na iskustva koja stičemo našim čulima, kao što je slučaj i sa izmenjenim vezama između nervnih ćelija. Koautor Simon Baren Kohen sa Univerziteta u Kembridžu govori da je sinestezija primer neurološke raznolikosti koju treba poštovati i ceniti.

Sinestezija nije retka pojava. Prema jednom britanskom istraživanju, 4,4 procenata njihovog stanovništva ima najmanje jedan oblik sinestezije. Rezultati ovog najnovijeg istraživanja mogu da služe kao polazna tačka za otkrivanje porekla ovog fenomena koji i dalje intrigira naučnike.

Procenjuje se da 25% svetske populacije ima neki oblik sinestezije. Nadamo se da ćete posle čitanja ovog teksta obratiti pažnju da li, dok slušate muziku, opažate i boje tonova. Ko zna, možda ste baš vi takođe sinesteta!

(redinfoportal)

About the author

Renata Kulic

Diplomirani novinar/žurnalista sa dugogodišnjim iskustvom u medijima. Za portal PRessSerbia.com piše nekoliko godina i to u rubrici "Lifestyle"

Dodajte komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

PRessSerbia VIDEO NEDELJE: TEYA DORA – RAMONDA

Prijatelji sajta

omladinska zadruga indeks
BG ONLINE

Kalendar

март 2024.
П У С Ч П С Н
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Odaberite vašu sledeću destinaciju



Booking.com

PRess Serbia