Booking.com
Reč psihologa Društvo Lifestyle Saveti Zanimljivosti

Psiholozi savetuju kako da prvi put živimo sa drugim ljudskim bićem

Psiholozi savetuju kako da prvi put živimo sa drugim ljudskim bićem

Psiholozi savetuju kako da prvi put živimo sa drugim ljudskim bićem. U suštini, ne treba biti gad.


Istinski grozna situacija sa cimerom može ozbiljno da ti upropasti život. Otišao si od kuće, i sada živiš sa neznancem. Možda ti je nasumično dodeljen, možda si ga našao na Kregslistu ili na Fejsbuk grupi, ili preko poznanika poznanika. On ti nije rod. Verovatno ti nije ni prijatelj. A ipak ćeš sa ovim ljudskim bićem – ili ljudskim bićima! – deliti nekoliko kvadratnih metara, barem narednih godinu i nešto. Uticaće na način na koji se hraniš, spavaš, upražnjavaš seks, drogiraš se, radiš, učiš, vežbaš i družiš se.

Ne moraš da budeš psiholog da bi razumeo da dobar odnos sa cimerom može da dovede do dobrog mentalnog zdavlja, dok loš može još više da pogorša postojeće probleme. Doduše, stručnost za ljudske interakcije ne može da škodi, pa smo pitali nekoliko psihologa i jednog administratora koledža kako da imaš najbolji mogući odnos sa cimerima. Skoro sve što su nam rekli može da se svede na jednu ideju: ne budi gadan.

U jednom smislu, to je bukvalan savet. “Čišćenje je UVEK u prvom planu”, kaže za VICE Gejl Tatl, potpredsednica za studentski život na Univerzitetu Haj Point – čiji je studentski dom ocenjen kao najbolji u zemlji, od strane kompanije za izučavanje stanovanja Niš. “Neki studenti imaju velika očekivanja o čistoći, koja njihovi cimeri ne ispunjavaju. Tako da to postaje ’takmičenje’ – da li ostaviti nered, ili stalno čistiti”. Odnos koji deluje u redu može da ode dođavola zahvaljujući sudoperi punoj prljavih sudova, ili podu prepunom odeće, ili misteriozno lepljivom stolu.

Uklopiti se s nekim po ovom pitanju može da bude teško, kaže dr Džon Kurc, istraživač i klinički psiholog sa Univerziteta Vilja nova, zbog razlika u savesnosti, jednoj od pet bitnih osobina koje psiholozi koriste kada govore o ljudskim ličnostima. Veoma savesna osoba je samodisciplinovana, potrebno joj je da planira, voli da stvari budu organizovane, i motiviše je postignuće. Manje savesni ljudi su ležerniji i manje pozudani. Njegovo istraživanje ukazuje na to da je ovo jedina osobina koja predvidljivo na loš način utiče na odnose između cimera.

“Ako se neki ležerni aljkavac upari sa nekim ko je stvarno krut i disciplinovan, među njima će sevati varnice”, kaže on. Drugim rečima, najlakši način da odlučiš da li da živiš s nekim je da saznaš njegov stav o čistoći i disciplini. Pogledaj neku staru (ili novu) epizodu Čudnog para.

Univerzitet Haj Point radi na tome da sprečava studente sa različitim nivoima savesnosti da budu cimeri jedni drugima, tako što pre dodele soba obavlja test ličnosti. Kada dođu na fakultet, parovi cimera-brucoša takođe ispunjavaju opsežan upitnik o svom ponašanju. “Obaviti ovaj razgovor pre nego što izbije sukob pomaže da se stvari raščiste i da budemo sigurni da su cimeri u istom fazonu”, kaže Tatl. “To pomaže da se problemi reše pre nego što eskaliraju”.

Za one koji nemaju taj luksuz da ih institucija natera da dobro komuniciraju jedni s drugima, postoji besplatan test ličnosti Velikih pet. Rezultati umeju da budu nepouzdani, naročito za žene, ali uz pomoć njih u dovoljno ranoj fazi na videlo mogu da izbiju ogromne razlike u ličnosti, i mogu da se izbegnu katastrofalna uparivanja cimera.

Ako pretpostavimo da su se oba cimera složila oko prihvatljivog nivoa nereda, Tatl kaže da drugi najčešći sukobi izbijaju oko toga kako se studenti ponašaju kada „neko dođe da prespava“, prilikom ilegalnih aktivnosti u domu, po pitanju bratstava i sestrinstava, vezama na daljinu i privatnosti. Drugim rečima, seks, droge i drama najčešće udaljavaju cimere. Drugo značenje izraza “ne budi gad“ je da se u ovakvim situacijama postaviš empatično.

Empatija i gledanje stvari iz perspektive su najvažnija sredstva da se održi bliskost u odnosu, prema dr Ejmi Kanavelo, asistentkinji profesora koja proučava taktike koje ljudi primenjuju u sukobima, na Univerzitetu Severne Karoline u Šarlotu. Ona je identifikovala četiri sredstva koja dovode do toga da obe strane budu zadovoljne posle prepirke:

  • Ako se o problemima razgovara odmah, neće se gomilati i krčkati. Ovo pomaže da se identifikuje koren uzroka, i da se izbegne da oba cimera tokom rasprava mašu spiskovima navodnih zločina koje je ovaj drugi počinio.
  • Stav da problemi utiču na odnos, a ne samo na jednu ili drugu stranu, zadržava fokus razgovora na pozitivnom ishodu. Kada oboje ljudi preuzmu odgovornost da poboljšaju stvari, oboje je posle toga zadovoljno.
  • Stvarno slušati kada druga osoba govori, a ne razmišljati o tome šta ćemo reći čim napravi pauzu, pomaže da se raščiste nesporazumi. Obe strane mogu da uoče kada dođe do nesporazuma i da se njime pozabave.
  • Pričati o osećanjima iz lične vizure, a ne o groznim stvarima koje je druga osoba uradila, je sa razlogom kliše. Mnogo stvari koje vidimo u filmovima jesu legitimne! „Možda mislite da je u pitanju trućanje psihologa-amatera, ali u ovom slučaju, to je apsolutno istina“, kaže dr Kanavelo. Ideja je biti ranjiv, što može da bude razoružavajuće za cimera koji ima osećaj da mora da se brani.

Dovođenje u red bezveznog cimera ima svojih ograničenja. Obojeni ljudi su suočeni sa jedinstvenim izazovima na preovlađujuće belim američkim koledžima. Podaci pokazuju da rasne tenzije između cimera mogu da budu bitan izvor stresa. Prema studiji profesorke Univerziteta Zapadne Virdžinije Natali Šuk, studenti sa cimerima druge rase prijavljuju odnose nižeg kvaliteta, a veća je verovatnoća da će se cimeri različitih rasa ranije rastati. Međutim, njena studija ukazuje i na to da beli ljudi koji žive sa obojenom osobom kasnije imaju pozitivniji stav po pitanju rasa.

“Otkrila sam da su studenti kojima je nasumično dodeljen cimer druge rase pokazivali manje rasnih predrasuda i anksioznosti u mešanim grupama, i to do kraja prvog semestra”, kaže dr Šuk za VICE. “Studenti sa cimerima iste rase nisu pokazali nikakve promene”. Ona dodaje da drugi radovi iz njene laboratorije sugerišu da je isto stoji i za studente sa cimerima LGBTQ populacije.

Iako spore promene u stavu tokom vremena deluju moguće, dr Šuk ne preporučuje da trpiš grozna sranja. “Ohrabrila bih obojene studente da prijavljuju incidente rasizma ili rasne bezosećajnosti upravi doma”, kaže ona. “Studenti bi trebalo da znaju da nisu sami.”

U određenom trenutku, dva studenta bi mogla da shvate da jednostvno više ne mogu da žive zajedno. Prema istraživanju dr Kurca, obe strane znaju kada se odnos pokvario. Ispitao je preko 200 studentkinja i otkrio da obe strane prijavljuju isti nivo kvaliteta, bilo da je odnos dobar, ili loš. “Mislim da je u životu važno susretati se i sa ljudima sa kojima se slažemo, i sa onima sa kojima se ne slažemo”, kaže on. Ali ako odnos propada, znaćeš to, a znaće i tvoj cimer.

“Kada prestane da bude dobro za oboje, i kada shvatiš da se to neće promeniti, u redu je otići”, kaže dr Kanavelo. “Ovo se odnosi na sve veze“. Ali postoji ispravan i pogrešan način da raskineš sa cimerom. “Nemoj to da uradiš u žaru trenutka. Ne čini to usred svađe. Shvati da postoje situacije koje su više ili manje od pomoći”.

Prati ove smernice, i uz malo nade, imaćeš zdrav i produktivan odnos sa tuđincem sa kojim sada živiš. Ili ako stvari krenu o zlu, barem nećeš morati da angažuješ advokata.

Foto: Pixabay

Izvor: PRessSerbia/Vice

 

About the author

Marija P.

Diplomirani profesor srpskog jezika i književnosti sa višegodišnjim radnim iskustvom u brojnim domaćim medijima.
Najviše je zastupljena u rubriikama vesti, društvo i biznis.

Dodajte komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

PRessSerbia VIDEO NEDELJE: TEYA DORA – RAMONDA

Prijatelji sajta

omladinska zadruga indeks
BG ONLINE

Kalendar

март 2024.
П У С Ч П С Н
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Odaberite vašu sledeću destinaciju



Booking.com

PRess Serbia