Booking.com
Društvo Srbija

Ogranska hrana u Srbiji – da li je zarada moguća?

voce i povrce

Tajna za uspešnu organsku proizvodnju voća i povrća nije samo nalaženje najisplativije vrste, već široka ponuda i sezonsko smenjivanje voća i povrća, kako bi prodaja išla cele godine


Kako da najviše zaradite od proizvodnje organskog voća i povrća i koje su vrste najbolje za uzgajanje, za “Blic” su ispričali iskusni organski proizvođači. Kako kažu, zarada je najbolja na organskim malinama i jagodama kod voća, a kod povrća na rukoli, spanaću i blitvi, dok je posebna kategorija začinsko bilje.

Iako su britanski naučnici ustanovili da je organska proizvodnja profitabilna već na površini od 800 kvadratnih metara, domaći sertifikovani proizvođači kažu da već od poseda površine jednog hektara može pristojno da se zaradi.

S druge strane, Predsednik Centra za organsku proizvodnju Selenča Jozef Gašparovski kaže za “Blic” da već sa dva hektara pod organskom proizvodnjom jedna porodica može da živi, uz uslov da se svi angažuju i ne uzima dodatna radna snaga.

On napominje da bi smenjivanjem povrtarskih vrsta tokom cele sezone sa površine od jednog hektara moglo godišnje da ostane od 2.000 do 3.000 evra čiste zarade.

– Naša ogledna polja sa navodnjavanim organskim jagodama na površini od svega 500 kvadrata donela su nam 1.000 evra čiste zarade – kaže Gašparovski.

On napominje da je svim malim proizvođačima koji obrađuju jedan ili dva hektara prva adresa za prodaju pijaca, jer se na njoj postiže bolja cena.

Nada Letić iz Čeneja sa porodicom gaji organsko voće i povrće na dva hektara. Ona kaže da se ne može živeti od samo jedne kulture, ali ističe da dobru zaradu donose organske jagode i maline koje ne idu ispod 500 dinara za kilogram.

– Isplati se i voće i povrće, ali je važno imati više vrsta u isto vreme. Evo mi sada imamo krastavac, boraniju, patlidžan, tikvice, paradajz… – kaže Letićeva.

Ona dodaje da mušterija za organske proizvode i te kako ima, te da im dolaze i ljudi iz Beograda, ali i da svoje proizvode šalju brzom poštom.

– Važno je imati više kultura, a to se pokazalo i ove godine. Na grašku ništa nismo zaradili, ali zato u isto vreme imamo druge vrste na kojima jesmo – kaže Nada.

 

 

Izvor: blic

About the author

Jelena Filipovic

Novinar sa bogatim radnim iskustvom. Piše za više rubrika portala PRessSerbia

Dodajte komentar

Kliknite ovde da ostavite komentar

PRess Serbia