Glog – biljka koja raste u Srbiji kao korov ima neverovatna lekovita dejstva, a evo kako da napravite sirup i kapi od gloga!
Kinezi su nekad od gloga pravili fermentirano piće, a njegovi ostaci pronađeni su u 9.000 godina starim lončanicama.
Glog je u to vreme rastao u Evropi, Aziji, Severnoj Americi i Mediteranu, ali danas je proširen po čitavom svetu. Poznat je i pod nazivima bela drača, beli trn, glogić, glogovac, glogovina, oštri trn, trnka, žetica, glagovna glog, gloginja, medvedove hruške.
Glog sadrži aktivne materije s antioksidativnim delovanjem. U cvetovima se, uz nešto eteričnog ulja, nalazi trimetilamin i glikozid oksiakantin. Plodovi sadrže eterično ulje, tanin, saponin, glikozide i fruktozu, te u izuzetnim količinama kalijum, natrijum, kalcijum i soli fosforne kiseline.
Nakon uvrštavanja tinkture svežih plodova gloga u homeopatsku knjigu Vilmara Švaba, postao je popularna biljka i predmet mnogih istraživanja.
Ona su potvrdila da je glog vredan lek za srce. Među ohrabrujućim zaključcima je i onaj da glog sprečava porast modernoga doba – infarkt.
Svi koji imaju problema s previsokim pritiskom, žele da se zaštite od opasnosti visokog holesterola i začepljenja krvnih sudova, te svi koji pate od srčanih kriza, mogu se s punim poverenjem lečiti glogom.
Ova biljka široko se koristi za održavanje zdravlja krvnog sistema, kod visokog pritiska, slabljenja srčanog mišića i srčane aritmije. Prihvaćen je kao siguran i delotvoran tretman ranih faza srčanih bolesti, te kao delotvorna terapija kod već uznapredovalih faza.
Preporučuje se nakon srčanog udara, budući da povećava prokrvljenost koronarnih krvnih sudova.
(lovesensa)
Dodajte komentar