Jeste li znali da kada je reč o količini antioksidanasa jedna šljiva zamenjuje šaku borovnica?
Osim toga, šljiva jača kosti, smanjuje rizik od oboljevanja od raka debelog creva, a konzumacija 12 šljiva prosečne veličine na dan tokom dva meseca snižava nivo lošeg holesterola.
Antioksidansi iz šljiva uništavaju slobodne radikale koji mogu da dovedu do oksidacije holesterola, koja znatno povećava rizik od moždanog udara ili visokog holesterola.
Ova voćka je nezaobilazan izbor svake domaćice koja priprema zimnicu, a osim što se najčešće koristi za pripremu marmelada i kolača, treba je jesti i svežu jer sadrži vitamin C (od 5 do 8 mg na 100 g, zavisno od vrste), vitamin B6, bakar, vitamin B2, vitamin B3, vitamin K, magnezijum, gvožđe, kalcijum i čak 240 mg na 100 g kalijuma. Kalijum u šljivama ima dobar uticaj na krvni pritisak. Ovaj element pobrinuće se da ne dođe do koagulacije trombocita koja je zaslužna za aterosklerozu i druge bolesti srca.
Šljiva obiluje i vlaknima, 2 g na 100 g, a uz sve to je niskokalorično voće. Ova nezaobilazna kraljica marmelade prvi je izbor i kod konstipacije, odnosno zatvora. Dihidroksi-fenil izatin je jedan od sastojaka šljive, zbog kojeg, između ostalih, ovo voće ima laksativni učinak
Pomažu mu i sorbitol i fenoli, kao i biljna vlakna, a 25 g suvih šljiva, što je ekvivalent u proseku tri ploda, osiguraće nam 5 posto potrebnog dnevnog unosa vlakana koji je za muškarce od 19 do 50 godina 25 posto, a za žene iste starosne grupe 7 posto.
Izvor: blic
Dodajte komentar